Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Parentium

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Datoteka:Eufrazijana.jpg
Središnja apsida Eufrazijane u Poreču. Katedralu je u 6. st. dao sagraditi biskup Eufrazije, a sastoji se od osmerostrane krstionice, četverokutnog atrija, trobrodne bazilike s memorijalnom kapelom te biskupskoga dvora. Jedini je sačuvani ranokršćanski episkopalni kompleks na svijetu, 1997. uvrštena na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne baštine.

Parentium je antičko naselje na području današnjega Poreča.

Prapovijesne gradine u okolici Poreča svjedoče o ranoj naseljenosti toga područja. Rimsko naselje, nastalo u I. st. pr. Krista, isprva je bilo organizirano kao oppidum rimskih građana (spominje ga Plinije Stariji oko 50. pr. Kr.), a ubrzo zatim kao kolonija (Colonia Iulia Parentium). Iz rimskoga doba sačuvan je i tlocrt grada s karakterističnim rasporedom glavnih ulica (cardo i decumanus), usporedno s kojima su se prostirale i druge ulice te tako tvorile pravilne insulae. Sačuvani su tragovi rimskoga foruma s izvornim popločenjem (Trg Marafor), kao i ostatci nekih javnih zgrada, dok se ager širio daleko u unutrašnjost na prostoru između Mirne i Limskoga kanala. U II. st. u Poreču je živio zamjenik zapovjednika ravenske mornaričke flote. U to doba djelovala je i kršćanska zajednica, a od 313. Poreč je bio sjedište biskupije. Nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva (476), došao je pod vlast Odoakra i Teodorika, a 539. potpao je pod vlast Bizanta, za uprave kojega je biskup Eufrazije, sufragan akvilejskoga patrijarha, dao sagraditi znamenitu baziliku. Kratko je vrijeme bio pod Langobardima (751.–774.), a zatim opet pod Bizantom i konačno pod Francima (od 788), kada je ojačala vlast biskupa. Od kulturnopovijesnih spomenika ističu se trobrodna bazilika biskupa Eufrazija (Eufrazijana; od 1997. na UNESCO-ovu Popis svjetske kulturne baštine) iz VI. st. s mozaicima iz IV. i V. st. (po ljepoti i značenju uspoređuju se s ravenskima), Kapitolijski i Neptunov hram (II. st.) i dr.[1]

Izvori

Sadržaj