Usporednica odnosno paralela, jest kružnica koja spaja sve točke iste zemljopisne širine na površini Zemlje. Prema drugoj postojećoj definiciji, usporednica (paralela) je opseg kružnog presjeka zemljine kugle s ravni koja se u prostoru nalazi ortogonalno prema zemljinoj osi. Najčešće se označavaju svaka deseta ili dvadeseta paralela.
Usporednice opasuju Zemlju u smjeru istok — zapad i idu usporedno s polutarom (ekvatorom), dok su podnevnici (meridijani) okomiti na usporednice, i uvijek dotiču kroz oba Zemljina pola. Polutar (ekvator) je najveća usporednica (paralela) a prema sjeveru i jugu od njega usporednice su sve kraće. Sjeverni i južni pol su najmanje usporednice (paralele) koje se nalaze 90° južne zemljopisne širine te 90° sjeverne zemljopisne širine od polutara (ekvatora). Za razliku od usporednica, svi podnevnici (meridijani) su jednako dugi i svaki polazi od jednog i završava na drugom polu. Razmak između dviju paralela je svuda približno 111 km.
Usporednice se dijele na sjeverne i južne, ovisno o tome nalaze li se sjeverno ili južno od polutnika (ekvatora), koji je prema tome nulta usporednica i dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku. Dok on proizlazi iz prirode rotirajuće kugle, nulti podnevnik u Greenwichu je proizvoljno dogovoren.
Veličina usporednica i podnevnika
Polumjer usporednice smanjuje se s kosinusom zemljopisne širine β prema polovima i zbog toga iznosi na kugli polumjera R točno r = R·cos β. Za razliku od toga, podnevnici (meridijani) imaju uvijek jednak polumjer, jer polaze i završavaju na Zemljinim polovima.
Osobite usporednice
Osobite usporednice su polutnik (polutar, ekvator), obratnice, polarni krugovi i polovi.
- sjeverni pol na 90° sjeverno
- sjeverni polarni krug, često i sjeverna polarnica ili arktički krug, na 66° 33' sjeverno
- sjeverna obratnica, poznatija kao Rakova obratnica, na 23°27' sjeverno
- polutnik (ekvator) na 0°
- južna obratnica, poznatija kao Jarčeva obratnica, na 23°27' južno
- južni polarni krug, često i južna polarnica ili antarktički krug, na 66°33' južno
- južni pol na 90° južno
Polutar (polutnik, ekvator)
Zemljin polutnik je najduža usporednica i dijeli ju na dvije polutke. Kad bi Zemlja imala oblik prave kugle, (R=6371,2 km), polutnik bi bio dug 40.032 km. No, Zemlja je spljoštena za 0,3 postotka, tako da je polutnik u stvarnosti dugačak 40.075 km, dok je dužina podnevnika 40.009 km.
Obratnice
Osobitost pojedinih obratnica, Rakove i Jarčeve, je u tome da ih određuje najsjeverniji i najjužniji položaj Sunca u zenitu na Zemlji. Zbog kosine ekliptike, obje se nalaze na 23°27' zemljopisne širine, sjeverno i južno. Na obratnicama podnevno sunce je točno u zenitu početkom astronomskog ljeta odnosno zime (na sjevernoj polutci to je 21. lipnja i 21. prosinca, a na južnoj obrnuto).
Polarni krugovi
Polarni krugovi su, opet, one dvije zemljopisne širine gdje Sunce istih dana upravo više ne zalazi odnosno, više ne izlazi. Od sjevernog odnosno južnog pola udaljene su jednako kao i Jarčeva i Rakova obratnica od ekvatora i nalaze se na 66°33' sjeverne odnosno južne zemljopisne širine. U smjeru prema polovima polarni krugovi - koji se, radi astronomske refrakcije ustvari nalaze na oko ± 67°12' - omeđuju područja s pojavama polarnog dana ljeti i polarne noći zimi (traju od jednog do 26 tjedana).
Polovi
Zemljini polovi nalaze se uvijek točno na 90° sjeverne odnosno južne zemljopisne širine. Oni su sasvim posebni, jer predstavljaju zapravo točku definiranu sjecištem svih podnevnika.
Usporednice se često koriste za razgraničenje između država odnosno regija, prije svega u Sjevernoj Americi.