Paradoks glasovanja

Paradoks glasovanja koji se također zove Downsov paradoks, ime je za paradoks koji postoji kod racionalnog, samo zainteresiranog glasača u kojem je cijena ili gubitak glasovanja veća od koristi koji oni iz toga izvlače. Objašnjenje ovog paradoksa jest da je ključni glas (onaj prevažući glas +1 glas od 50%) toliko rijedak, da osobe koje važu vijednost koji oni dobivaju ono što dobiju s glasovanjem je toliko mala da oni ne izlaze na glasovanje. Ovaj paradoks je prisutan u mnogim zemljama u kojima je glasovanje neobvezno.

Povijest

Nicolas de Condorcet je u svom izlaganju 1793. godine "u jednokružnim izborima, ima mnogo glasača, u kojem utjecaj glasa svakog glasača je toliko malen. Tada postoji mogućnost u kojem neki građanin izgubiti zanimanje [za glasovanje]"... mi svi znamo da to zanimanje [ koje glasač ima za izbore ] opada sa svakim pojedincom [ glasačem ] i njihovim utjecajme na izbore kada je veliki odaziv glasača".