Dinornis | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Aves |
Nadred: | Paleognathae |
Red: | Struthioniformes |
Porodica: | Dinornithidae |
Rod: | Dinornis (Owen, 1843) |
Vrste | |
D. novaezealandiae D. giganteus | |
Sinonimi | |
Dinoris (lapsus) "Megalornis" Owen, 1843 (non Gray, 1841: zaokupljen, nomen nudum) |
Dinornis je izumrli rod ptica neletačica iz porodice moa. Bile su članice reda nojevki. Imale su prsnu kost bez rtenjače. Također su imale i karakteristično nepce. Podrijetlo ovih ptica postaje sve jasnije. Bile su endem Novog Zelanda. Prirodna staništa su im bila ravnice[1].
Ptice iz ovog roda su bile najvjerojatnije najviše ptice koje su ikada živjele. Većinom su bile visoke 2.5 metara, imale su dug vrat, i veliki, trokutasti te pomalo zakrivljeni kljun. U odnosu na tijelo, glava im je bila dosta mala. Prosječna težina bila im je čak 110 kilograma. Bile su biljožderi. Hranile su se sjemenkama i plodovima. Nisu imale nikakve tragove koji pokazuju da su nekad imale krila[2], što ih čini jedinstvenima, jer sve ostale neletačice imaju mala krila kao dokaz da su mogle letjeti.
Ptice iz roda Dinornis, kao i drugih rodova moa, izumrle su kad su došli kolonisti, koji su ih lovili zbog prehrane. Izumiru oko 1500., a pouzdano se zna da su ih Maori lovili još početkom 15. stoljeća, stavljajući ih u jame, i kradući im gnijezda.