Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Dinornis

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Dinornis
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Nadred: Paleognathae
Red: Struthioniformes
Porodica: Dinornithidae
Rod: Dinornis
(Owen, 1843)
Vrste
D. novaezealandiae

D. giganteus
D. struthoides
Dinornis nova loza A (neopisani takson)
Dinornis nova loza B (neopisani takson)

Sinonimi
Dinoris (lapsus)

"Megalornis" Owen, 1843 (non Gray, 1841: zaokupljen, nomen nudum)
Palapteryx (Owen, 1851)

Dinornis je izumrli rod ptica neletačica iz porodice moa. Bile su članice reda nojevki. Imale su prsnu kost bez rtenjače. Također su imale i karakteristično nepce. Podrijetlo ovih ptica postaje sve jasnije. Bile su endem Novog Zelanda. Prirodna staništa su im bila ravnice[1].

Usporedba kivija, noja, i divovske moe, zajedno s jajima.

Ptice iz ovog roda su bile najvjerojatnije najviše ptice koje su ikada živjele. Većinom su bile visoke 2.5 metara, imale su dug vrat, i veliki, trokutasti te pomalo zakrivljeni kljun. U odnosu na tijelo, glava im je bila dosta mala. Prosječna težina bila im je čak 110 kilograma. Bile su biljožderi. Hranile su se sjemenkama i plodovima. Nisu imale nikakve tragove koji pokazuju da su nekad imale krila[2], što ih čini jedinstvenima, jer sve ostale neletačice imaju mala krila kao dokaz da su mogle letjeti.

Ptice iz roda Dinornis, kao i drugih rodova moa, izumrle su kad su došli kolonisti, koji su ih lovili zbog prehrane. Izumiru oko 1500., a pouzdano se zna da su ih Maori lovili još početkom 15. stoljeća, stavljajući ih u jame, i kradući im gnijezda.

Vrste

Izvori