Pahulja

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Pahulja je kristal leda, oblik čvrstog agregatnog stanja vode. Ako pahulje nastaju iz otopine proces se naziva flokulacija. Ako kondenziraju riječ je o zgrušavanju.

U 17. stoljeću, filozof i znanstvenik René Descartes, napisao je traktat o pahuljama kao i Johannes Kepler. Oba su utvrdili, da kristali leda imaju približan oblik šesterokuta. Međutim, nisu savršeno simetrične.

Američki znanstvenik Wilson Bentley utvrdio je, da je svaka pahulja jedinstvena i ima svoj poseban oblik [1], koji ovisi o temperaturi na kojoj je nastala. [2] Na primjer, pahulje pri temperaturi od -2 °C imaju neobičan trokutasti oblik. [3] Najljepše oblike imaju kada kristali leda brzo izrastu, npr. pri prolasku vodenih kapljica kroz olujni oblak. [4]

Najveća izmjerena pahulja pala je 1887. godine u Montani (SAD), bila je široka 38 cm. [5]

Galerija

Izbor iz fotografija, koje je uslikao Wilson Bentley (1865.1931.):

Izvori

  1. Moore, Leonard: Dječja enciklopedija prirode, Stvarnost Zagreb 1985.
  2. Klesius, Michael (2007), "The Mystery of Snowflakes", National Geographic 211 (1): 20, ISSN 0027-9358
  3. http://www.its.caltech.edu/~atomic/snowcrystals/class/class.htm
  4. Taylor, Charles, Pople Stephen: Oxford: Čudesni svijet znanosti, Sysprint, Zagreb 1999.
  5. http://www.nytimes.com/2007/03/20/science/20snow.html?_r=1