Prva sušačka hrvatska gimnazija
| Datum osnutka: | 23. studenoga 1627. |
| Osnivači: | Isusovački red |
| Lokacija: | Rijeka |
| Funkcija: | Isusovački kolegij |
| Period: | Barok |
| Arhitektonski nacrt zgrade | |
| Godina izgradnje: | 1896. |
| Godina preseljenja: | 1896. |
| Mjesto preseljenja: | Sušak, Rijeka |
| Arhitekti zgrade: | Ludwig i Hulssner |
| Stil gradnje: | neorenesansni |
| Zgrada gimnazije danas | |
| |
| Adresa: | Gajeva 1 |
| Funkcija: | Srednja škola |
| Broj razreda: | 20 |
| Broj učenika: | 593 |
| Broj nastavnika: | 48 |
| Ravnatelj: | Đudita Franko |
| Web stranice: | |
| http://gimnazija-prva-susacka-ri.skole.hr/ | |
| http://pshg.net/ | |
{{#invoke:Dodaj infookvir|main}} Prva sušačka hrvatska gimnazija nastala je 23. studenog 1627. godine u Rijeci na Grivici kraj katedrale sv. Vida, kada isusovci započinju s gimnazijskim obrazovanjem koje traje neprekidno do današnjeg dana. Svečanu misu prigodom otvorenja vodio je senjsko - modruški biskup Ivan Agatić koji je tom prigodom održao govor na hrvatskom jeziku.
Gimnazijsko obrazovanje trajalo je šest godina, a nastava se, kao i u ostatku Europe izvodila na latinskome jeziku, a za većinu koja nije znala latinski postojao je pripravni tečaj (cursus praeparatoricus). U prosjeku je za vrijeme rada isusovačke gimnazije u svim razredima bilo 150 do 200 đaka. Đaci svakog razreda imali su svoje nazive, počevši od najnižega: parvisti, principisti, gramatici, sintaksisti, poete, retori. Isusovci su učenike poticali na izvanškolski rad. Bila su organizirana natjecanja u znanju, javne rasprave ili dispute, a posebno su đaci sudjelovali u raznim gradskim manifestacijama i priredbama u povodu pojedinih blagdana. Iako je red isusovaca ukinut 1773. , gimnazija nastavlja s radom.
Nastava na hrvatskom jeziku[uredi]
Školske godine 1848/49. se uz veliko zalaganje Frana Kurelca nastava počinje izvoditi na hrvatskom jeziku jeziku koji s prekidom, u periodu od 1941 - 1943., ostaje u uporabi do danas. Školske godine 1853/54. gimnazija prerasta u punu osmogodišnju školu te pod neposrednom upravom hrvatskih vlasti postaje nacionalno i kulturno žarište kao i najvažniji društveni čimbenik odgoja riječkih Hrvata.
Godine 1868. Hrvatsko-ugarskom nagodbom Rijeka je pripala Ugarskoj. U gimnaziji u uporabi ostaje hrvatski jezik, pa uslijed sveopće mađarizacije počinju pripreme za njegovo ukidanje. Pripreme su počele već 1881., kada je gimnazija preseljena u palaču Adamich – Giacovcich na riječkoj Fiumari. Iako su mađarske vlasti odlučile ukinuti školu, to je spriječio novi predstojnik Vlade za bogoštovlje i nastavu Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Izidor Kršnjavi koji je pronašao novi smještaj školi.
Preseljenje na Sušak[uredi]
1896. godine gimnazija seli u novoizgrađenu palaču arhitekata Ludwiga i Hulssnera na Sušaku, gdje djeluje i danas. Gimnazija tada ima 354 učenika, 20 redovitih, namjenskih i pomoćnih učitelja na čelu s ravnateljem Franjom Kresnikom. Također je prenesena i cjelokupna pokretna imovina, od koje se brojni predmeti čuvaju i danas, te vrlo obiman školski arhiv. Gimnaziji su se u povijesti dogodile mnoge promjene, a posljednja velika promjena se je dogodila 1990.-ih, kada gimnazija mijenja ime u Prva sušačka hrvatska gimnazija te počinje provoditi suvremene gimnazijske programe opće, jezične i prirodoslovno - matematičke gimnazije.
Poznati učenici[uredi]
Gimnazija je tijekom svoje povijesti podučavala brojne učenike, od kojih su mnogi postali bitni u politici, medicini, umjetnosti... Među njima su i Joseph Lorenz von Liburnau, Fran Kurelac, Andrija Mohorovičić, Ivan Dežman, Eugen Kumičić, Rikard Katalinić Jeretov, Antun, Ivan i Matija Mažuranić, Matko Laginja, dr. Viktor Ružić, Drago Gervais, Andrija Rački, Janko Polić Kamov, Ivan Zajc, Antun Motika, Vladimir Nazor, Ivan Kobler, Ljudevit Jonke, Vladimir Bebić.
Poznati profesori[uredi]
Galerija slika[uredi]
-
Unutrašnjost zgrade -
-
školsko zvono iz 1924. godine
Vanjske poveznice[uredi]