Oton Knezović
Oton (Andrija) Knezović (Crnopod, Ljubuški, 27. siječnja 1889. – Chicago, SAD, 19. listopada 1964.), hrvatski katolički svećenik, redovnik franjevac, književni povjesničar, publicist i esejist iz Hercegovine, [1][2][3]
Životopis
Rodio se u Crnopodu (Cernom). U Ljubuškom pohađao osnovnu školu. Na Širokom Brijegu i u Zagrebu pohađao je u gimnaziju. U Mostaru je studirao filozofiju i teologiju. Bio je kapelan kapelan na Širokom Brijegu (1916. - 1917.), pa je otišao studirati slavistiku i nacionalnu povijest na Filozofskom fakultetu u Zagreb. Doktorirao je filozofiju 1923. godine[1] tezom Život i djelo fra Grge Martića. U franjevce stupio 1910., a za svećenika se zaredio 1915. godine.[3] Obnašao je službe profesora na širokobriješkoj gimnaziji, kapelana i definitora Provincije.[2] Preveo na hrvatski s francuskoga P. Chaignona Svećenik na oltaru ili dostojno prikazivanje svete mise s dodatkom obreda tihe mise (Sarajevo 1938.). U Italiji (Grottamare kod Ancone) pri hrvatskom franjevačkom sjemeništu predavao na srednjoj školi za izbjeglu hrvatsku djecu. Emigrirao u SAD 1950. godine.[1][3] U Chicagu 1959. objavio englesku vježbenicu s gramatikom. U Poviesti Hrvata piše opsežno s hrvatskih državotvornih polazišta, mjestimice odveć slobodno, polemizira o prijepornim mjestima. Označio "srpski ekspanzionizam zaodjenut u jugoslavenstvo" jednim od uzroka Prvoga svjetskoga rata. Ogorčen na raspad hrvatske države 1945. pa s obzirom na zbivanja 1945., poziva na oružanu obnovu NDH pod vodstvom ustaškoga pokreta i A. Pavelića, precjenjujući snagu križara i udio Srba u novoj vlasti.[3] Autor brojnih članaka u različitim novinama i časopisima. Umro je u 76. godini života, 54. godini redovništva i 50. godini svećeništva. Pokopan je u Chicagu na groblju Holy Sepulchre.[2]
Djela
Objavljeno mu je nekoliko knjiga iz hrvatske povijesti i književnosti, kao i duhovnosti.[1][2]
- Početak romantizma u našoj književnosti (esej, 1930.)
- Književni realizam; Fra Grgo Martić (studija, 1931.)
- Hrvatska povijest od najstarijeg doba do godine 1918, I, II, Hrv. knjiž. društvo sv. Jeronima, Zagreb, (1936/37.), ur. Josip Andrić
- Život i rad fra Didaka Buntića (studija, 1938.)
- Svećenik na oltaru (1938.)
- Pokolj hrvatske vojske 1945. (dokumenti o zvjerstvima Srba nad Hrvatima) (1960.)
- Povijest Hrvata I, II (1961/1964.).
- Široki Brijeg i druge pripovijesti, memoarsko-dokumentarna proza (1967.)
- Poviest franjevaca u Bosni i Hercegovini (u rukopisu)[3]
Surađivao u izdanju Znameniti i zaslužni Hrvati (1925.), Hrvatskoj enciklopediji HIBZ-a (1941.–1943.) te u Napretkovoj Poviesti hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine (1942.)[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Mirko Marjanović: Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, Sarajevo, 2001.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM O. fra Oton Knezović (pristupljeno 22. travnja 2018.)
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Hrvatski biografski leksikon Joško Barić i Redakcija (2009) KNEZOVIĆ, Oton (Andrija) (pristupljeno 23. travnja 2018.)