Ostatci crkve sv. Benedikta i arheološko nalazište u predjelu Bene na Marjanu

Predloženo je da se ovaj tekst uklopi u članak Crkva sv. Benedikta na Marjanu. (Rasprava)

Ostatci crkve sv. Benedikta i arheološko nalazište u predjelu Bene na Marjanu su građevinski kompleks u Splitu.

Opis

Građeni su od 13. do 17. stoljeća. Na sjevernoj obali poluotoka Marjana u Splitu nalaze se ostatci predromaničke crkve sv. Benedikta u predjelu Bene, blizu istoimene uvale, koja je prema toj crkvi dobila ime. U povijesnim izvorima crkva se prvi put spominje 1362. godine s topografskom oznakom de Monte. U 17. stoljeću zabilježeno je njezino ruševno stanje, a krajem 18. stoljeća crkva je bila sasvim porušena i poslije zatrpana pod marjanskom cestom. Arheološkim istraživanjima provedenima 2002. i 2004. godine otkriveni su temeljni ostatci jednobrodne crkve sv. Benedikta s polukružnom apsidom na istočnoj strani. Vanjski oblik apside nije bilo moguće utvrditi. Pretpostavljen je i rekonstruiran pravokutni oblik jer je znatno više rasprostranjen u ranosrednjovjekovnoj Dalmaciji. Vanjske bočne plohe crkve bile su raščlanjene plitkim nišama (pet na svakome zidu). Unutarnje raščlanjenje ostaje nepoznato zbog maloga stupnja sačuvanosti, ali se prema ostatcima žbuke pretpostavlja trodijelna podjela s dvama parovima unutrašnjih lezena. Vanjska je dužina crkve iznosila 8,20 m, a vanjska širina 4,60 m. Debljina zidova bila je 60 cm. Na temelju ulomaka liturgijskoga namještaja (ulomak kapitela oltarne ograde sa stepenastom profilacijom) i karakterističnih plitkih niša koje raščlanjuju vanjske plohe, crkva se datira u 11. stoljeće. Izvan crkve pronađeni su ostatci pokojnika ukopanih direktno u zemlju te se pretpostavlja postojanje manjega groblja formiranog oko crkve. Pokretni arheološki materijal pohranjen je u Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Nakon istraživanja izvorni temeljni ostatci crkve konzervirani su i prekriveni geotekstilom, a iznad su restaurirani zidovi do otprilike pola metra visine. Restauriran je i oltarni stipes koji je postavljen na pretpostavljeno prvobitno mjesto. Ostatci crkve vraćeni su i u kultnu funkciju na blagdan sv. Benedikta, 11. srpnja, 2004. godine. U popisu ranosrednjovjekovnih crkava u Dalmaciji, među više od četiri stotine zabilježenih naslovnika, ime sv. Benedikta iznimno je rijetko, a splitska crkva sv. Benedikta na Marjanu pripada tim rijetkim primjerima.

Zaštita

Pod oznakom Z-6122 zavedeni su kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "arheološka baština".

Izvori

 

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (http://www.min-kulture.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.