Osnovna Sirovina za dobivanje plastike
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
- REDIRECT Predložak:Uklopi u
Plastika
Osnovna sirovina za dobivanje plasticnih materijala
Plastika je sintetički materijal koji se koristi za izradu različitih materijala i može veoma efikasno zameniti prirodne materijale i sirovine. Prvi put se pojavila početkom 19. stoljeća. Plastika je postala nezamenjiva u svakodnevnom životu zbog osobina kao što su niska cijena, laka prerada, mala težina. Plastika može da bude čvrsta kao kamen, jaka kao čelik, providna kao staklo i elastična kao guma. Također se lako boji i otporna je na vodu i različite hemikalije. Osnovna sirovina za dobijanje plastike je nafta koja je neobnovljivi prirodni resurs. Plastika se koristi u građevinarstvu, elektrotehnici, poljoprivredi, autoindustriji, a najčešće je srećemo u vidu ambalaže. Plastična ambalaža je jeftina i laka za korišćenje. Postoji mnogo vrsta plastike, a često se označavaju skraćenicama, kao što je PET (polietilenteraftalat, koji se koristi za pakovanje boca bezalkoholnih pića) i PS (polistiren). PET je termoplastični polimer granulat iz porodice poliestera i ima svoju široku primjenu u proizvodnji sintetičkih vlakana, ambalažnih pakovanja za pića, hranu ili tečnosti. PET je jedan od najvažnijih sirovina koji se koriste u veštački dobijenim vlaknima. Period razgradnje PET-a je nekoliko stotina godina. Veliki ekološki problem vezan za plastiku je njena biološka nerazgradivost. Potrebno je 100 do 1000 godina da bi se plastična ambalaža razgradila u prirodi! Ipak plastika neće naneti mnogo štete prirodi ako se zna da se može reciklirati i ako se vrši njeno odvajajanje od ostalog otpada još na mestu nastanka. Problem nastaje ako se prave novi plastični materijali, a stari ne recikliraju.
Kako da znamo o kojoj vrsti plastike je reč? Svaka vrsta plastike ima svoju oznaku. Na plastičnoj ambalaži pronađite znak u obliku trougla sa brojem unutra i skraćenicom ispod njega. PET boce odložite u posebne kontejnere namenjene isključivo ovoj vrsti otpadne ambalaže. Pre odlaganja potrebno je skinuti zatvarače zato što su oni od druge vrste plastike i ispresovati bocu i time smanjiti zapreminu koju zauzima.
Da li ste znali da... se od 5 dvolitarskih PET boca može dobiti dovoljno vlakana za jednu XL majcu ili 0.1 m2 tepiha; je 25 dvolitarskih PET boca dovoljno za proizvodnju jednog džempera; se od 5 dvolitarskih PET boca može napuniti zimska jakna; je od 35 dvolitarskih boca omoguće punjenje jedne vreće za spavanje, jedna tona reciklirane plastike uštedi kubni metar nafte. Plastični otpad čini 10 do 17 odsto ukupne težine (zapremine) otpada iz domaćinstva i taj odnos je u porastu. U EU se oko 275.000 tona plastike reciklira godišnje, što je u proseku oko 15 miliona boca dnevno. Većina porodica baca oko 40 kg plastike godišnje, koja može uspešno da se reciklira. Upotreba plastike u EU raste na godišnjem nivou od 4%.