Oskudnost dobara

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Ne valja brkati s pojmom oskudica..

Oskudnost dobara koncept je u ekonomskoj znanosti koji se odnosi na činjenicu da su gospodarska dobra ograničena, tj. da na svijetu ne postoji dovoljno dostupnih resursa za proizvodnju svih dobara za kojima postoji ljudska želja. Koncept se odnosi na osnovnu činjenicu postojanja samo ograničene količine resursa kojima je i najbolje tehničko znanje u stanju proizvesti samo ograničenu količinu gospodarskog dobra.[1] Kada stanje oskudnosti ne bi postojalo i kada bi se mogla "proizvesti neograničena količina svake robe i svaka ljudska potreba u potpunosti zadovoljiti (...) tada ne bi bilo gospodarskih dobara, tj. dobara koja su relativno oskudna".[1]

Britanski ekonomist Lionel Robbins poznat je po svojoj definiciji ekonomske znanosti pri kojoj koristi koncept oskudnosti:

"Ekonomska znanost je znanost koja proučava ljudsko ponašanje u odnosu na odnos između ciljeva i sredstava s alternativnim namjenama."[2]

Prema ekonomskoj teoriji apsolutna i relativna oskudnost različiti su koncepti i naglašava da je relativna oskudnost ta koja definira ekonomsku znanost."[3]

Suvremena ekonomska teorija proizlazi u velikom dijelu iz koncepta relativne oskudnosti..[4][3]

Izvori

  1. 1,0 1,1 Samuelson, P. Anthony., Samuelson, W. (1980). Economics. 11th ed. / New York: McGraw-Hill.
  2. Robbins, An Essay on the nature and significance of Economic Science, p. 15
  3. 3,0 3,1 Raiklin, Ernest, and Bülent Uyar. "On the relativity of the concepts of needs, wants, scarcity and opportunity cost." International Journal of Social Economics (1996).
  4. Raiklin, et. al., 1996. navod iz (Samuelson and Nordhaus, Economics 1989, str. 26)

Literatura