Opisivanje
Opisivanje ili deskripcija navođenje je svojstava, osobina, odlika i značajki nekoga prostora, živoga bića ili objekta. U pitanju je jedan od četiriju tipova izlaganja, među kojima su i ekspozicija, argumentacija i naracija.[1][2] U praksi bi bilo teško oblikovati književni tekst utemeljen samo na jednom od tih četiriju tipova.[3]
Kao figura u pisanju fikcije
U fikciji se također pojavljuju tipovi izlaganja: akcija, ekspozicija, deskripcija, dijalog, sažetak i tranzicija.[4] Autor Peter Selgin spominje metode, među kojima su akcija, dijalog, misli, sažetak, scene i deskripcija.[5] Trenutačno nema konsenzusa oko broja tipova izlaganja u fikciji i njihovih svrha.
Deskripcija je figura u fikciji kojom se oblikuje mentalna slika pojedinosti u priči. Uz dijalog, naraciju, ekspoziciju i sažimanje deskripcija je jedan od najprepoznatljivijih tipova izlaganja u fikciji. U knjizi Kirka Polkinga Writing from A to Z deskripcija nije samo puko gomilanje detalja; odnosi se na oživljavanje nečega pažljivim biranjem i aranžiranjem riječi i fraza, čime se postiže željeni učinak.[6] O najprikladnijim i najučinkovitijim tehnikama opisivanja i dalje postoji rasprava među književnicima.
Ljubičasta proza
Ljubičasta krpica naziv je kojim se opisuje odlomak teksta u kojem se književnik previše trudio dojmiti čitatelja koristeći se složenim figurama ili drugim strategijama. Frazu (latinski jezik: "purpureus pannus") prvi je put spomenuo rimski pjesnik Horacije u svojemu djelu Ars poetica (napisano oko 20. godine prije Krista), kojom je opisao nerelevantne i pretjerano okićene dijelove teksta; u suvremenom korištenju toga pojma obično se ne misli na nerelevantnost, premda su takvi dijelovi teksta uglavnom upadljivi. K tome, ljubičasta proza označava pretjeranost u figurativnosti, ritmu ili ostalim aspektima.[7]
Filozofija
U filozofiji je priroda deskripcije važna tematika još od tekstova Bertranda Russella.[8]
Vidi i
Izvori
- ↑ Crews 1977, str. 13
- ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasiweb
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ Crews 1977, str. 16
- ↑ Morrell 2006, str. 127
- ↑ Selgin 2007, str. 38
- ↑ Polking 1990, str. 106
- ↑ Baldick 2004
- ↑
• Parametar
urlnije dopušten u klasibook
Bibliografija
first1• Nepoznat parametar:
last1date nije dopušten u klasi book• Parametar
url nije dopušten u klasi bookurl nije dopušten u klasi book• Parametar
pages nije dopušten u klasi bookref• Parametar
page nije dopušten u klasi book• Parametar
pages nije dopušten u klasi bookref• Parametar
url nije dopušten u klasi book- Rozakis, Laurie (2003). The Complete Idiot's Guide to Grammar and Style, 2nd Edition. Alpha. ISBN 978-1-59257-115-4
ref• Parametar
page nije dopušten u klasi book• Parametar
pages nije dopušten u klasi book