Opisivanje

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Opisivanje ili deskripcija navođenje je svojstava, osobina, odlika i značajki nekoga prostora, živoga bića ili objekta. U pitanju je jedan od četiriju tipova izlaganja, među kojima su i ekspozicija, argumentacija i naracija.[1][2] U praksi bi bilo teško oblikovati književni tekst utemeljen samo na jednom od tih četiriju tipova.[3]

Kao figura u pisanju fikcije

U fikciji se također pojavljuju tipovi izlaganja: akcija, ekspozicija, deskripcija, dijalog, sažetak i tranzicija.[4] Autor Peter Selgin spominje metode, među kojima su akcija, dijalog, misli, sažetak, scene i deskripcija.[5] Trenutačno nema konsenzusa oko broja tipova izlaganja u fikciji i njihovih svrha.

Deskripcija je figura u fikciji kojom se oblikuje mentalna slika pojedinosti u priči. Uz dijalog, naraciju, ekspoziciju i sažimanje deskripcija je jedan od najprepoznatljivijih tipova izlaganja u fikciji. U knjizi Kirka Polkinga Writing from A to Z deskripcija nije samo puko gomilanje detalja; odnosi se na oživljavanje nečega pažljivim biranjem i aranžiranjem riječi i fraza, čime se postiže željeni učinak.[6] O najprikladnijim i najučinkovitijim tehnikama opisivanja i dalje postoji rasprava među književnicima.

Ljubičasta proza

Ljubičasta krpica naziv je kojim se opisuje odlomak teksta u kojem se književnik previše trudio dojmiti čitatelja koristeći se složenim figurama ili drugim strategijama. Frazu (latinski jezik: "purpureus pannus") prvi je put spomenuo rimski pjesnik Horacije u svojemu djelu Ars poetica (napisano oko 20. godine prije Krista), kojom je opisao nerelevantne i pretjerano okićene dijelove teksta; u suvremenom korištenju toga pojma obično se ne misli na nerelevantnost, premda su takvi dijelovi teksta uglavnom upadljivi. K tome, ljubičasta proza označava pretjeranost u figurativnosti, ritmu ili ostalim aspektima.[7]

Filozofija

U filozofiji je priroda deskripcije važna tematika još od tekstova Bertranda Russella.[8]

Vidi i

Izvori

  1. Crews 1977, str. 13
  2. • Parametar type nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web
  3. Crews 1977, str. 16
  4. Morrell 2006, str. 127
  5. Selgin 2007, str. 38
  6. Polking 1990, str. 106
  7. Baldick 2004
  8. • Parametar url nije dopušten u klasi book

Bibliografija

• Nepoznat parametar: first1
• Nepoznat parametar: last1
• Parametar date nije dopušten u klasi book
• Parametar url nije dopušten u klasi book
• Parametar url nije dopušten u klasi book
• Parametar pages nije dopušten u klasi book
• Nepoznat parametar: ref
• Parametar page nije dopušten u klasi book
• Parametar pages nije dopušten u klasi book
• Nepoznat parametar: ref
• Parametar url nije dopušten u klasi book
  • Rozakis, Laurie (2003). The Complete Idiot's Guide to Grammar and Style, 2nd Edition. Alpha. ISBN 978-1-59257-115-4
• Nepoznat parametar: ref
• Parametar page nije dopušten u klasi book
• Parametar pages nije dopušten u klasi book