Okinavska ploča je manja kontinentalna tektonska ploča na sjevernoj i istočnoj polutci koja se proteže od sjevernog kraja Tajvana do južnog rta otoka Kyūshūa.[1][2] Okinavska ploča odgovorna je za potrese, poput potresa na potresa na otoku Kikai 1911., i razne vrste sporih potresa, uključujući potrese niske frekvencije,[3] potrese vrlo niske frekvencije,[4] podrhtavanje,[5] i događaje sporog klizanja.[6]
Granice
Istočna strana Okinavske ploče čini konvergentnu granicu s Filipinskom pločom , tvoreći jarak Ryukyu i otočni luk koji tvori otočje Ryū Kyū. Okinavska ploča je sa zapadne strane omeđena Okinavskim jarkom, zalučnim bazenom i divergentnom granicom s pločom Jangce. Dio južne granice između ploče Okinawa i Filipinske ploče je bivša zona subdukcije koja sada prihvaća koso klizanje i na kojoj se dogodio Velikog tsunami u Yaeyami 1771. godine.[7][8] Sjeverna strana Okinawske ploče omeđena je Amurskom pločom.
Izvori
- ↑ Sibuet, Jean-Claude (1987). Back Arc Extension in the Okinawa Trough, Journal of Geophysical Research: Solid Earth, 92(B13), 14041–14063 DOI: 10.1029/JB092iB13p14041; ISSN 2156-2202.
- ↑ Lin, Jing-Yi (2009). Microseismicity and faulting in the southwestern Okinawa Trough, Tectonophysics, 466(3–4), 268–280 DOI: 10.1016/j.tecto.2007.11.030; ISSN 0040-1951.
- ↑ Katsumata, Akio (2003). Low-frequency continuous tremor around the Moho discontinuity away from volcanoes in the southwest Japan, Geophysical Research Letters, 30(1), 20–1-20-4 DOI: 10.1029/2002gl015981; ISSN 0094-8276.
- ↑ Nakamura, Mamoru (2015-02-24). Activation of very low frequency earthquakes by slow slip events in the Ryukyu Trench, Geophysical Research Letters, 42(4), 1076–1082 DOI: 10.1002/2014gl062929; ISSN 0094-8276.
- ↑ Yamashita, Y. (2015-05-07). Migrating tremor off southern Kyushu as evidence for slow slip of a shallow subduction interface, Science, 348(6235), 676–679 DOI: 10.1126/science.aaa4242; ISSN 0036-8075; PMID 25954006.
- ↑ Nishimura, Takuya (2014-10-11). Short-term slow slip events along the Ryukyu Trench, southwestern Japan, observed by continuous GNSS, Progress in Earth and Planetary Science, 1(1) DOI: 10.1186/s40645-014-0022-5; ISSN 2197-4284.
- ↑ Bird, Peter (2003). An updated digital model of plate boundaries: UPDATED MODEL OF PLATE BOUNDARIES, Geochemistry, Geophysics, Geosystems, 4(3) DOI: 10.1029/2001GC000252.
- ↑ Okamura, Yukinobu (2018-09-11). Accretionary prism collapse: a new hypothesis on the source of the 1771 giant tsunami in the Ryukyu Arc, SW Japan, Scientific Reports, 8(1), 13620 DOI: 10.1038/s41598-018-31956-8; ISSN 2045-2322; PMID 30206405.