Obična dunja
| Obična dunja | |
|---|---|
 Dunjini plodovi | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Rosales |
| Porodica: | Rosaceae |
| Potporodica: | Amygdaloideae |
| Tribus: | Maleae |
| Rod: | Cydonia Mill. |
| Vrsta: | C. oblonga |
| Dvojno ime | |
| Cydonia oblonga Mill. | |
Obična dunja (dunja, lat. Cydonia oblonga) je jedina vrsta roda dunja (Cydonia), porodica Rosaceae. Njeno botaničko ime potječe od grčkog grada Kydonia na sjeverozapadu otoka Krete. U Armeniji i Iranu dunja se može naći u prirodi.
Opis
Stablo dunje je 4 do 6 m visoko drvo koje se može naći u Aziji i Europi. Cvjeta u svibnju i lipnju i ima bijele do ružičaste cvjetove. Latice cvjetova su duge između 2 i 5 cm. Pošto bolje uspijeva u toplijim predjelima, kultivira se najčešće u vinogradarskom okruženju.
Plod dunje je sličan plodu jabuke ili kruške (odakle i potječu dvije sorte dunje; jabukolika i kruškolika). Od dunja je moguća priprema kompota, želea, kao i sokova.
Dunje se često sade u podnožjima stabla kruške i drugih visokih voćnih stabala i rađaju nakon 4 do 8 godina. Razmnožavanje putem pelcera i križanjem uspijeva samo ponekad.
Plod dunje sadrži veoma mnogo vitamina C, zatim kalij, natrij, cink, željezo, bakar, mangan, pektin i druge organske i anorganske kiseline. Sjeme dunje sadrži različite sluzi, ulja kao i otrovni cijanid glikozid.
Simbolika
Dunja predstavlja simbol ljubavi, sreće, plodnosti, pameti, ljepote, postojanosti i neprolaznosti.
U antičkim legendama, dunjom su bogovi određivali sudbine. Ona je bila plod Afrodite i Geje. Paris ju je, po obećanju lijepe Helene, predao Afroditi kao najljepšoj od svih boginja.
Sastav i uporaba
Ima oko 20% sluzi, pektina, oko 8% raznih šećera, oko 1% jabučne kiseline, 15% masnog ulja, amigdalina (0,5%) emulzina, protida i tanina.
Upotrebljava se kao sluzavo sredstvo za izradu emulzija i mikstura protiv kašlja, kao voda za obloge, protiv opekotina, za kozmetiku i u industriji. Danas se bez razloga rabi mnogo manje nego ranije. Grci i Rimljani dunju cijenili su kao blago sredstvo protiv proljeva (zbog količine tanina i sluzi). Ako se za izradu sluzi rabi zdrobljeno sjeme, u njemu može biti toliko cijanovodične kiseline, da se mogu pojaviti i slučajevi trovanja. Zato sluz treba pripravljati od cijelog sjemena, ako se ne želi istovremeno djelovanje sluzi i cijanovodonične kiseline.
U industrijskim se zemljama dunjino sjeme sve više upotrebljava.
Proizvodnja
| Deset najvećih proizvođača u 2012. | ||
|---|---|---|
| Država | Proizvodnja (u tonama) | |
 Turska |
135.406 | |
 NR Kina |
125.000 | |
 Uzbekistan |
80.000 | |
 Maroko |
46.000 | |
 Iran |
36.500 | |
 Argentina |
27.500 | |
 Azerbajdžan |
27.140 | |
 Španjolska |
14.000 | |
 Srbija |
10.795 | |
 Alžir |
10.516 | |
| Svijet | 596.532 | |
|
| ||
Izvori
- ↑ "Statistics from: Food And Agricultural Organization of United Nations: Economic And Social Department: The Statistical Division". UN Food and Agriculture Organization Corporate Statistical Database. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. rujna 2015.. http://faostat.fao.org/site/567/DesktopDefault.aspx?PageID=567#ancor