Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Obična žućica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Obična žućica
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Fabales
Porodica: Fabaceae
Rod: Cytisus
Vrsta: C. scoparius
Dvojno ime
Cytisus scoparius
(L.)Link

Obična žućica (zečjak, žuti zečji trn, lakotnik, metlasta žućica, lat. Cytisus scoparius) je grmolika domaća biljka u zapadnoj i srednjoj Europi. [1] Također je poznata kao 'Zlatni grm', a i mješaju ju s Forzicijom. Vrsta je prilagođena Mediteranu i obalnoj klimi. Prisustvo biljke ograničeno je niskim zimskim temperaturama. Sjemenke, mlade biljke, i pupoljci posebno su osjetljivi na smrzavanje. Odrasle biljke su otpornije, i grane pogođene niskim temperaturama obnavljaju se brzo.[2][3][4] Cytisus scoparius sadrži otrovne alkaloide koji opterćuju srce i živčani sustav.[5]

Opis

Izrasline Cytisus scoparius obično narastu od 1m do 3m visoke, rijetko do 4m, s glavnim stablom do 5 cm debljine, rijetko 10 cm debljine. Grmovi imaju zelene izdanke s malim tro-latičnim listovima duljine 5-15 mm, koji otpadaju u vrijeme zrelosti (engl. deciduous). U proljeće i ljeto prepuni su zlatno-žutih cvjetova 20-30 mm od vrha do dna, i 15-20 mm široki. Cvjetanje se odvija nakon 50-80 GDD (engl. growing degree days - je heuristička mjera akumulirane toplinske energije, koju koriste vrtlari, cvjećari, i farmeri da predvide razvoj biljaka i životinja do trenutka cvjetanja, do trenutka izvaljivanja insekata, te sazrjevanja usjeva).

Distribucija i razvoj

C. scoparius se može naći na sunčanim mjestima, obično na suhom, pješčanom tlu na niskim nadmorskim visinama, može izdržati vema kiselo tlo.[2] Izvan svog prirodnog područja, npr. Indija, Južna Amerika, zapadna Sjeverna Amerika (posebno otok Vancouver), Australia, i Novi Zeland (gdje je proglašena korovom) [6] postala je invazivna vrsta na livadama, i ostalim staništima.[7][8]

Izvori

  1. "Flora Europaea Search Results". http://rbg-web2.rbge.org.uk/cgi-bin/nph-readbtree.pl/feout?FAMILY_XREF=&GENUS_XREF=Cytisus+&SPECIES_XREF=scoparius&TAXON_NAME_XREF=&RANK= Pristupljeno 15. kolovoz 2018. 
  2. 2,0 2,1 M. Blamey; C. Grey-Wilson (1989). Flora of Britain and Northern Europe. Hodder & Stoughton. ISBN 0-340-40170-2 
  3. H. Vedel; J. Lange (1960). Trees and Bushes. London: Metheun 
  4. W. J. Bean (1970). Trees and Shrubs Hardy in the British Isles. London: John Murray. ISBN 0-7195-1790-7 
  5. Jim Pojar; A. MacKinnon; Paul B. Alaback (1994). Plants of the Pacific Northwest Coast: Washington, Oregon, British Columbia & Alaska. Redmond, WA: Lone Pine 
  6. "Broom". http://dpipwe.tas.gov.au/invasive-species/weeds/weeds-index/declared-weeds-index/broom Pristupljeno 15. kolovoz 2018. 
  7. "Species Profile – Scotch Broom (Cytisus scoparius (L.))". National Invasive Species Information Center, United States National Agricultural Library. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. srpanj 2013.. http://www.invasivespeciesinfo.gov/plants/scotchbroom.shtml Pristupljeno 9. listopad 2013. 
  8. Ashfaq Ahmed Zarri; Asad R. Rahmani; Mark J. Behan (2006). "Habitat modifications by Scotch broom Cytisus scoparius invasion of grasslands of the Upper Nilgiris in India". Journal of the Bombay Natural History Society 103 (2–3): 356–365 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: scoparius Obična žućica
Logotip Wikivrsta
Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o: Cytisus scoparius