Novčana masa podrazumijeva ukupnu vrijednost novca koji je u gospodarstvu u određenom trenutku dostupan. Postoji nekoliko načina definiranja novca, ali standardne mjere uobičajeno uključuju količinu novca u optjecaju i pologe po viđenju (što označava lako dostupnu imovinu deponenata uknjižene pri financijskim ustanovama).[1][2] Središnja banka svake zemlje može sama za svoje potrebe definirati što čini novac.
Podatke o novčanoj masi obično bilježe i objavljuju vlade ili središnje banke. Analitičari javnog i privatnog sektora nadziru promjene u novčanoj masi zbog uvjerenja kako njene promjene utječu na cijene vrijednosnih papira, na inflaciju, tečajeve i na sâm poslovni ciklus.[3]
Odnos između novca i cijenâ povijesno se povezivao s kvantitativnom teorijom novca. Postoje snažni empirijski dokazi o izravnoj svezi između rasta novčane mase i dugoročne inflacije, u najmanju ruku kada je u pitanju nagli porast količine novca u gospodarstvu. U Zimbabveu se npr. dogodio iznimno nagli porast novčane mase s kojim je usporedno došlo do izrazito naglog povećanja cijena (hiperinflacija). [4][5]
Komercijalne banke i stvaranje novca
Komercijalne banke čimbenik su u procesu stvaranja novca, naročito u bankovnom sustavu djelomičnih pričuva koji se koristi širom svijeta. U takvom sustavu, kada god banka odobri novi zajam, stvara se kreditni novac. To je stoga što se zajam, kada se povuče i potroši, uglavnom završava kao depozit u bankovnom sustavu (imovina), koja se zbraja kao dio novčane mase i koja poravnava zajam koji se tek treba isplatiti. Nakon odvajanja dijela ovih depozita u obvezne pričuve, bilanca utvrđuje dostupnost izdavanja daljnjih zajmova. Ovaj proces zvan "multiplikacijski efekt" ponavlja se nekoliko puta.
Daljnjim izdavanjem zajmova njihovu ujednačenu i kumulativnu vrijednost multiplikacijski efekt izravnava, poništavajući tvrdnje i strahove o "stvaranju novca" koji uglavnom ne predviđaju odredbe o bilančnoj recipročnosti i neto pomake u njihovom izračunu, osim kod principa dvojnog knjigovodstva. Ovaj novi novac, u neto okvirima, čini komponente od M1 do M3, a izvan komponente M0 u novčanim statistikama.
U bankarstvu djelomičnih pričuva postoji dva tipa novca:[6][7][8]
- Novac središnje banke - obveze središnje banke, što uključuje valutu i depozitne račune središnje banke
- Novac komercijalnih banaka - obveze komercijalnih banaka, uključujući žiro i štedne račune
Monetarni agregati
U statistikama Hrvatske narodne banke, za različite razrede novčane mase koriste se sljedeće oznake monetarnih agregata:
| M0 ili primarni novac | gotov novac izvan kreditnih institucija, depozite ostalih financijskih institucija kod Hrvatske narodne banke te depozitni novac kod kreditnih institucija. |
| M2 | obuhvaća gotovinu u optjecaju i prekonoćne depozite u kunama i stranoj valuti. Prekonoćni depoziti obuhvaćaju transakcijske račune (uključujući i ograničene depozite), štedne depozite i prekonoćne kredite. |
| M2 | obuhvaća monetarni agregat M1, oročene depozite u kunama i stranoj valuti s izvornim dospijećem do (uključujući) dvije godine (uključujući i primljene kredite osim prekonoćnih kredita i kredita na osnovi repo poslova) te depozite u otkaznom roku do (uključujući) tri mjeseca. |
| M3 | najširi monetarni agregat, obuhvaća monetarni agregat M2, kredite na osnovi repo poslova, izdane udjele novčanih fondova i izdane vrijednosne papire s izvornim dospijećem do (uključujući) dvije godine. |
Izvori
- ↑ Alan Deardorff. "Money supply," Deardorff's Glossary of International Economics
- ↑ Karl Brunner, "money supply," The New Palgrave: A Dictionary of Economics, v. 3, p. 527.
- ↑ The Money Supply – Federal Reserve Bank of New York. Newyorkfed.org.
- ↑ Milton Friedman (1987). "quantity theory of money", The New Palgrave: A Dictionary of Economics, v. 4, pp. 15–19.
- ↑ "natuknica "money supply"". http://www.investorwords.com/3110/money_supply.html Pristupljeno 20. srpanj 2008.
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ "hnb.hr - Monetarni i kreditni agregati". https://www.hnb.hr/-/monetarni-i-kreditni-agregati Pristupljeno 16, ožujka 2021.