Novčana masa

Novčana masa podrazumijeva ukupnu vrijednost novca koji je u gospodarstvu u određenom trenutku dostupan. Postoji nekoliko načina definiranja novca, ali standardne mjere uobičajeno uključuju količinu novca u optjecaju i pologe po viđenju (što označava lako dostupnu imovinu deponenata uknjižene pri financijskim ustanovama). Središnja banka svake zemlje može sama za svoje potrebe definirati što čini novac.

Podatke o novčanoj masi obično bilježe i objavljuju vlade ili središnje banke. Analitičari javnog i privatnog sektora nadziru promjene u novčanoj masi zbog uvjerenja kako njene promjene utječu na cijene vrijednosnih papira, na inflaciju, tečajeve i na sâm poslovni ciklus.

Odnos između novca i cijenâ povijesno se povezivao s kvantitativnom teorijom novca. Postoje snažni empirijski dokazi o izravnoj svezi između rasta novčane mase i dugoročne inflacije, u najmanju ruku kada je u pitanju nagli porast količine novca u gospodarstvu. U Zimbabveu se npr. dogodio iznimno nagli porast novčane mase s kojim je usporedno došlo do izrazito naglog povećanja cijena (hiperinflacija).

Komercijalne banke i stvaranje novca

Komercijalne banke čimbenik su u procesu stvaranja novca, naročito u bankovnom sustavu djelomičnih pričuva koji se koristi širom svijeta. U takvom sustavu, kada god banka odobri novi zajam, stvara se kreditni novac. To je stoga što se zajam, kada se povuče i potroši, uglavnom završava kao depozit u bankovnom sustavu (imovina), koja se zbraja kao dio novčane mase i koja poravnava zajam koji se tek treba isplatiti. Nakon odvajanja dijela ovih depozita u obvezne pričuve, bilanca utvrđuje dostupnost izdavanja daljnjih zajmova. Ovaj proces zvan "multiplikacijski efekt" ponavlja se nekoliko puta.

Daljnjim izdavanjem zajmova njihovu ujednačenu i kumulativnu vrijednost multiplikacijski efekt izravnava, poništavajući tvrdnje i strahove o "stvaranju novca" koji uglavnom ne predviđaju odredbe o bilančnoj recipročnosti i neto pomake u njihovom izračunu, osim kod principa dvojnog knjigovodstva. Ovaj novi novac, u neto okvirima, čini komponente od M1 do M3, a izvan komponente M0 u novčanim statistikama.

U bankarstvu djelomičnih pričuva postoji dva tipa novca:

• Novac središnje banke - obveze središnje banke, što uključuje valutu i depozitne račune središnje banke
• Novac komercijalnih banaka - obveze komercijalnih banaka, uključujući žiro i štedne račune

Monetarni agregati

U statistikama Hrvatske narodne banke, za različite razrede novčane mase koriste se sljedeće oznake monetarnih agregata:

Razredi monetarnih agregata

M0 ili primarni novac	gotov novac izvan kreditnih institucija, depozite ostalih financijskih institucija kod Hrvatske narodne banke te depozitni novac kod kreditnih institucija.
M2	obuhvaća gotovinu u optjecaju i prekonoćne depozite u kunama i stranoj valuti. Prekonoćni depoziti obuhvaćaju transakcijske račune (uključujući i ograničene depozite), štedne depozite i prekonoćne kredite.
M2	obuhvaća monetarni agregat M1, oročene depozite u kunama i stranoj valuti s izvornim dospijećem do (uključujući) dvije godine (uključujući i primljene kredite osim prekonoćnih kredita i kredita na osnovi repo poslova) te depozite u otkaznom roku do (uključujući) tri mjeseca.
M3	najširi monetarni agregat, obuhvaća monetarni agregat M2, kredite na osnovi repo poslova, izdane udjele novčanih fondova i izdane vrijednosne papire s izvornim dospijećem do (uključujući) dvije godine.