No-go zona

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

No-go zona ili no-go područje (engl. no-go area, no-go zone) naziv je koji se u različitim kontekstima upotrebljava za zemljopisno područje kojem je pristup zabranjen ili se smatra previše opasnim za ulazak.[1]

U izvornom vojnom i političkom značenju pojam označava područje na kojem državne vlasti nemaju učinkovit nadzor, bilo zbog službenoga ograničenja pristupa, primjerice u pograničnom ili vojnom području, bilo zato što je stvarni nadzor preuzela nasilna nedržavna skupina, poput pobunjeničke skupine, terorističke organizacije ili zločinačke organizacije.[2] U nekim slučajevima takva područja drže pobunjeničke organizacije koje nastoje srušiti vlast.[3] Primjer je Slobodni Derry u Sjevernoj Irskoj, područje pod nadzorom Irske republikanske armije od 1969. do 1972. godine. U drugim slučajevima takva područja postoje usporedno s državnom vlašću, poput utvrđenoga grada Kowloona u Hong Kongu, kojim su od 1950-ih do 1970-ih uglavnom upravljale trijade, kineske zločinačke organizacije.[4]

Od početka 21. stoljeća izraz se u političkom i medijskom diskursu upotrebljava i za gradske četvrti zapadnih država u kojima policija ili hitne službe smatraju djelovanje opasnim ili otežanim bez pojačanja. Takvu su uporabu prihvaćali pojedini državni dužnosnici i novinari u europskim zemljama, uključujući Francusku i Njemačku. Međutim, ona je osporavana te potiče rasprave o tome postoje li doista područja u koja policija ne može ulaziti.[5]

Pojedini desni komentatori i političari izraz upotrebljavaju i za neutemeljene tvrdnje da u određenim četvrtima zapadnih zemalja vrijedi šerijat te da je nemuslimanima zabranjen pristup. Takve su tvrdnje više puta opovrgnute, a pojedine su ih velike medijske kuće povukle i zbog njih se ispričale.[6]

Izvori

  1. ↑
    • Nepoznat parametar: preuzeto
    • Nepoznat parametar: datum
    • Nepoznat parametar: rad

  2. ↑ Rajeev Chaudhry, »Violent Non-State Actors: Contours, Challenges and Consequences«, CLAWS Journal, zima 2013.
  3. ↑ David Wadley, »The Garden of Peace«, Annals of the Association of American Geographers, sv. 98, br. 3, 2008., str. 650.–685., doi:10.1080/00045600802099162.
  4. ↑
    • Nepoznat parametar: preuzeto
    • Nepoznat parametar: rad
    • Nepoznat parametar: jezik
    • Nepoznat parametar: datum

  5. ↑
    • Nepoznat parametar: preuzeto
    • Nepoznat parametar: rad
    • Nepoznat parametar: jezik
    • Nepoznat parametar: datum

  6. ↑
    • Nepoznat parametar: preuzeto
    • Nepoznat parametar: rad
    • Nepoznat parametar: jezik
    • Nepoznat parametar: datum