Neuri (Νέυροι) su antički narod neutvrđenog porijekla, koji (po Herodotu) su naseljavalji područje zapadno od Budina između gornjeg toka Dnjestra i Južnog Buga (područije moderne Bjelorusije i istočne Poljske).
Prema Herodotu, [1] [2]Skiti i Grci su tvrdili da Neuri imaju sposobnost metamorfoze: "Ti su ljudi čarobnjaci. Skiti i Grci o njima govore, da se Neur svake godine jednom na nekoliko dana preobrazi u vuka, a zatim povrati u svoje obličje,“ što bi mogli upućivati na njihovo obožavanje ove životinje, i nošenje vučjih koža i maski u čast božoice vučice .
Neuri, čije se ime sačuvalo u imenu rijeke Naura, dovode se u vezu sa proto-slavenima, Skitima i Baltima, a stari autori spominju ih uz plemena Agatirsi, Budini, Sauromati, Geloni, ljudožderi Androphagi i tzv. Melanchlaeni (crni plaštevi), ali njihovo porijeklo još nije točno utvrđeno.
Prema običajima oni bi bili Skiti[3] i različiti od Androphaga, koje identificiraju sa ugrofinskim Mordvinima.
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Neuri koji govori o etnologiji ili etnografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.