Neretvanska trupica

Neretvanska trupica 50-ih godina XX. stoljeća

Utovar lađa i trupica 50-ih godina XX. stoljeća

Trupica ili trupa, zbog svoje autohtonosti u delti Neretve, poznata i kao Neretvanska trupica, tradicionalno je plovilo u ovoj najjužnijoj dolini u Hrvatskoj.

Povijest

Trupe je zabilježio u svom putopisu Alberto Fortis. Zapisao je da Neretvanci imaju brodiće koji su vrlo maleni i lagani, nazivaju ih čopulama i da su od vrlo tankih daščica koje su spojene nutarnjim rebrima.^[1]

Stotinama godina, sve do početka 1970-ih godina XX. stoljeća trupice su bile osnovno "osobno" prijevozno sredstvo u dolini Neretve, za razliku od lađa, koje su bile svojevrsno "teretno" prijevozno sredstvo.

Ime vuče iz izvornog oblika kada su bile jednostavni izdubljeni "trupci" (debla), kao i mnoga slična plovila širom svijeta, a duž hrvatske obale nakada poznat kao copula odnosno čopula.

Građa

U dnu je duga 3-3,4 m, a široka po sredini 50-60 cm. U. vrhu je duga 4-4,10 m, a široka u sredini 90 cm. Sa strane je visoka 25-30 cm. Teret koji prevozi je 200-250 kg, više vozač. U novije se vrijeme grade i od plastike, inače ih se gradi od drva, ^[2] t.j. drvenih dasaka, premazanih katranom. Imaju ravno dno. Služe seljacima delte Neretve za odlazak u njihova polja okružena mnogobrojnim močvarnim kanalima i rukavcima Neretve i prijenos manjih tereta. Da bi se zaštitile od sunca u ljetnim mjesecima na njeno dno se stavlja sijeno. Trupica je lagana barka tako je dvoje ljudi može prenijeti uhvativši je za njene krajeve.

Obično se njome upravlja veslajući stojećki jednim veslom, veslajući naizmjenično s obje strane trupice. Vrlo rijetko je imala sasvim malo jedro na jarbolu u prednjem dijelu. Jedro je obično bilo kvadratno ili trapezoidno.

Lokalni poljoprivrednici i danas koriste lađe i trupe za prijevoz proizvoda cijelom dolinom, kanalima do tržnica uz rijeku Neretvu.

Zanimljivosti

Do posebnog izražaja korisnosti trupica došlo je za vrijeme velikih poplava u Metkoviću u siječnju^[3] i u prosincu^[4] 2010., kada su zbog plitkog gaza uz lađu bile najčešće prijevozno sredstvo kroz ulice Metkovića s desne strane Neretve.

Izvori

↑ Stanislav Soldo: Arheološka senzacija kod Ploča: na dnu Neretve pronađeni ostaci prastarih brodova izgrađenih od jednog komada drva, čekaju se analize iz SAD-a Slobodna Dalmacija. 11. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
↑ Jeste li znali Grad Metković. Pristupljeno 13. rujna 2020. Arhivirano 13. rujna 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
↑ Trupom kroz Metković
↑ Najveća poplava od 1959.

Datoteka:GrbUL.jpg

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica službenih mrežnih stranica Udruge lađara Neretve (http://www.maraton-ladja.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Udruga lađara Neretve.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica službenih mrežnih stranica Grada Metkovića (http://www.metkovic.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Metković.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice

čamac. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

[1] Stanislav Soldo: Arheološka senzacija kod Ploča: na dnu Neretve pronađeni ostaci prastarih brodova izgrađenih od jednog komada drva, čekaju se analize iz SAD-a Slobodna Dalmacija. 11. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.

[Mć-2] Jeste li znali Grad Metković. Pristupljeno 13. rujna 2020. Arhivirano 13. rujna 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.

[3] Trupom kroz Metković

[4] Najveća poplava od 1959.

[1]

[2]

[3]

[4]