Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Natpisi iz Bir el Qutta

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Natpis 1

Natpisi iz Bir el Qutta (gruz. ბირ ელ ქუტის წარწერები) starogruzijski su bizantski mozaički natpisi napisani gruzijskim pismom Asomtavruli koje je 1952. godine[1][2] u gruzijskom samostanu sv. Teodora[3] u blizini Bir el Qutta, u Judejskoj pustinji, iskopao talijanski arheolog Virgilio Canio Corbo.[4] Lokalitet se nalazi 6 km jugoistočno od Jeruzalema i 2 km sjeverno od Betlehema.[5] Cijeli kompleks građen je od crvenkastog vapnenca.[6]

Gruzijski natpisi pronađeni su na podu mozaika.[7][8] Dva su natpisa datirana u 430. godinu, a treći u 532. godinu.[9] Samostan u kojem su pronađeni natpisi osnovao je gruzijski knez i biskup Petar od Iberije,[10] čiji se otac spominje u jednom od natpisa. Na drugom se natpisu spominje Bakur od Iberije, bizantski vojskovođa, kojeg brojni povjesničari (Amijan Marcelin, Rufin iz Akvileje i Zosim) nazivaju Petrovim djedom i gruzijskim kraljem.[11][12] Sva tri natpisa smatraju se najstarijim natpisima na gruzijskom jeziku.[13] Trenutačno se svi natpisi čuvaju u Muzeju Franjevačkog društva Studium Biblicum Franciscanum u Jeruzalemu.[14] Natpis br. 2, koji spominje Petra Iberijskog, trenutačno se smatra izgubljenim.[15]

Natpisi

Natpis 1

"

ႣႠ ႻႭჃႻ
ႤႭჃႪႬႨ Ⴋ
ႠႧႬႨ ႡႠ
ႩႭჃႰ ႣႠ
ႢႰႨ ႭႰႫ
ႨႦႣ ႣႠ Ⴌ
ႠႸႭႡႬႨ
ႫႠႧႬႨ Ⴕ"

Prijevod: Isuse Kriste, smiluj se Bakuru i Griormizdu i njihovim potomcima.[16][17][18]

Natpis 2

"

ႼႫႨႣႠႭ ႧႤႭႣႭႰ
Ⴄ ႫႠႰ Ⴌ ႣႠ ႡႭჃ
ႰႦ Ⴌ ႤႬ ႠႫႨ"

Prijevod: Sveti Teodore, smiluj se Maruanu i Burzenu, Amen.[19][20][21]

Natpis 3

Natpis 3
"

ႸႤႼႤႥႬႨႧႠ Ⴕ ჁႱႨႧႠ ႣႠ Ⴋ
ႤႭႾႤႡႨႧႠ ႼႫႨႣႨႱႠ ႣႠ Ⴇ ႤჂႱႨႧႠ
ႸႬ ႠႬႲႭႬႨ ႠႡႠჂ ႣႠ ႨႭႱႨႠ ႫႭ
ႫႱႾႫႤႪႨ ႠႫႨႱ ႱႤႴႨႱႠჂ ႣႠ ႫႠ
ႫႠ ႣႤႣႠჂ ႨႭႱႨႠჂႱႨ ႠႫႤႬ"

Prijevod: Uz pomoć Isusa Krista i svetog Teodora, Bog se smilovao Opatu Antunu i Jošiji, autorima ovog mozaika, kao i ocu i majci Jošije, Amen.[22][23][24]

Vidi još

Izvori

  1. Khurtsilava, str. 13
  2. Corbo, str. 110
  3. Khurtsilava, str. 26
  4. Khurtsilava, str. 6
  5. Tchekhanovets, str. 137
  6. Tchekhanovets, p. 138
  7. Tchekhanovets, str. 140
  8. Corbo, str. 136
  9. Khurtsilava, str. 17
  10. Corbo, str. 130
  11. Khurtsilava, str. 24
  12. Tchekhanovets, str. 148
  13. Tchekhanovets, str. 146
  14. Tchekhanovets, str. 141
  15. Khurtsilava, str. 18
  16. Tchekhanovets, str. 144.—145.
  17. Khurtsilava, str. 23
  18. Corbo, str. 137.—138.
  19. Tchekhanovets, str. 145
  20. Khurtsilava, str. 19
  21. Corbo, str. 138
  22. Tchekhanovets, str. 143
  23. Khurtsilava, str. 16
  24. Corbo, str. 135

Literatura

  • Corbo, V. C., (1955.) Gli scavi di Kh. Siyar el-Ghanam (Campo dei pastori) e i monasteri dei dintorni, Tip. dei PP. Francescani
  • Tchekhanovets, Y. (2018.) The Caucasian Archaeology of the Holy Land: Armenian, Georgian and Albanian communities between the fourth and eleventh centuries CE, Brill Publishers, ISBN 978-90-04-36224-6
  • Khurtsilava, B. (2018.) Traces of the Georgians on the Holy Land, Tbilisi, ISBN 978-9941-8-0042-9

Vanjske poveznice