Natpisi iz Bir el Qutta

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Datoteka:Inscription — Jerusalem II Old Georgian.jpg
Natpis 1

Natpisi iz Bir el Qutta (gruz. ბირ ელ ქუტის წარწერები) starogruzijski su bizantski mozaički natpisi napisani gruzijskim pismom Asomtavruli koje je 1952. godine[1][2] u gruzijskom samostanu sv. Teodora[3] u blizini Bir el Qutta, u Judejskoj pustinji, iskopao talijanski arheolog Virgilio Canio Corbo.[4] Lokalitet se nalazi 6 km jugoistočno od Jeruzalema i 2 km sjeverno od Betlehema.[5] Cijeli kompleks građen je od crvenkastog vapnenca.[6]

Gruzijski natpisi pronađeni su na podu mozaika.[7][8] Dva su natpisa datirana u 430. godinu, a treći u 532. godinu.[9] Samostan u kojem su pronađeni natpisi osnovao je gruzijski knez i biskup Petar od Iberije,[10] čiji se otac spominje u jednom od natpisa. Na drugom se natpisu spominje Bakur od Iberije, bizantski vojskovođa, kojeg brojni povjesničari (Amijan Marcelin, Rufin iz Akvileje i Zosim) nazivaju Petrovim djedom i gruzijskim kraljem.[11][12] Sva tri natpisa smatraju se najstarijim natpisima na gruzijskom jeziku.[13] Trenutačno se svi natpisi čuvaju u Muzeju Franjevačkog društva Studium Biblicum Franciscanum u Jeruzalemu.[14] Natpis br. 2, koji spominje Petra Iberijskog, trenutačno se smatra izgubljenim.[15]

Natpisi

Natpis 1

"

ႣႠ ႻႭჃႻ
ႤႭჃႪႬႨ Ⴋ
ႠႧႬႨ ႡႠ
ႩႭჃႰ ႣႠ
ႢႰႨ ႭႰႫ
ႨႦႣ ႣႠ Ⴌ
ႠႸႭႡႬႨ
ႫႠႧႬႨ Ⴕ"

Prijevod: Isuse Kriste, smiluj se Bakuru i Griormizdu i njihovim potomcima.[16][17][18]

Natpis 2

"

ႼႫႨႣႠႭ ႧႤႭႣႭႰ
Ⴄ ႫႠႰ Ⴌ ႣႠ ႡႭჃ
ႰႦ Ⴌ ႤႬ ႠႫႨ"

Prijevod: Sveti Teodore, smiluj se Maruanu i Burzenu, Amen.[19][20][21]

Natpis 3

Datoteka:2018-10-13 Terra Sancta Museum by Benoit Soubeyran (31694342008).jpg
Natpis 3
"

ႸႤႼႤႥႬႨႧႠ Ⴕ ჁႱႨႧႠ ႣႠ Ⴋ
ႤႭႾႤႡႨႧႠ ႼႫႨႣႨႱႠ ႣႠ Ⴇ ႤჂႱႨႧႠ
ႸႬ ႠႬႲႭႬႨ ႠႡႠჂ ႣႠ ႨႭႱႨႠ ႫႭ
ႫႱႾႫႤႪႨ ႠႫႨႱ ႱႤႴႨႱႠჂ ႣႠ ႫႠ
ႫႠ ႣႤႣႠჂ ႨႭႱႨႠჂႱႨ ႠႫႤႬ"

Prijevod: Uz pomoć Isusa Krista i svetog Teodora, Bog se smilovao Opatu Antunu i Jošiji, autorima ovog mozaika, kao i ocu i majci Jošije, Amen.[22][23][24]

Vidi još

Izvori

  1. ↑ Khurtsilava, str. 13
  2. ↑ Corbo, str. 110
  3. ↑ Khurtsilava, str. 26
  4. ↑ Khurtsilava, str. 6
  5. ↑ Tchekhanovets, str. 137
  6. ↑ Tchekhanovets, p. 138
  7. ↑ Tchekhanovets, str. 140
  8. ↑ Corbo, str. 136
  9. ↑ Khurtsilava, str. 17
  10. ↑ Corbo, str. 130
  11. ↑ Khurtsilava, str. 24
  12. ↑ Tchekhanovets, str. 148
  13. ↑ Tchekhanovets, str. 146
  14. ↑ Tchekhanovets, str. 141
  15. ↑ Khurtsilava, str. 18
  16. ↑ Tchekhanovets, str. 144.—145.
  17. ↑ Khurtsilava, str. 23
  18. ↑ Corbo, str. 137.—138.
  19. ↑ Tchekhanovets, str. 145
  20. ↑ Khurtsilava, str. 19
  21. ↑ Corbo, str. 138
  22. ↑ Tchekhanovets, str. 143
  23. ↑ Khurtsilava, str. 16
  24. ↑ Corbo, str. 135

Literatura

  • Corbo, V. C., (1955.) Gli scavi di Kh. Siyar el-Ghanam (Campo dei pastori) e i monasteri dei dintorni, Tip. dei PP. Francescani
  • Tchekhanovets, Y. (2018.) The Caucasian Archaeology of the Holy Land: Armenian, Georgian and Albanian communities between the fourth and eleventh centuries CE, Brill Publishers, ISBN 978-90-04-36224-6
  • Khurtsilava, B. (2018.) Traces of the Georgians on the Holy Land, Tbilisi, ISBN 978-9941-8-0042-9

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Natpisi_iz_Bir_el_Qutta&oldid=394965"