Nataša Bašić
| Nataša Bašić | |
 Nataša Bašić 2010. godine | |
| Rođenje | 15. travnja 1956. |
|---|---|
| Nacionalnost | Hrvatica |
| Zanimanje | jezikoslovka |
| Portal o životopisima | |
Nataša Bašić (Bašić-Kosić) (Trogir, 15. travnja 1956.), hrvatska je jezikoslovka, urednica u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže i povjesničarka hrvatskoga jezika i pravopisa.
Životopis
Nataša Bašić rođena je 15. travnja 1956. godine u Trogiru. Maturirala je 1974. godine u klasičnoj gimnaziji u Splitu, diplomirala 1979. godine jugoslavistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je magistrirala 1989. godine radom Evolutivnost Vukova jezičnoga i grafijsko-pravopisnoga modela. Doktorirala je 2006. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku tezom Vukovci i hrvatski jezični standard.[1]
Od 1979. godine zaposlena je u Leksikografskom zavodu u Zagrebu kao lektorica i urednica u Hrvatskom biografskom leksikonu, temeljnom zavodskom nacionalnom projektu, u kojem je vodila struke iz filologije, kulture i iseljeništva.[1]
Od 2002. godine glavna je urednica Thesaurusa, elektroničke baze podataka s Hrvatskim osobnikom i Hrvatskim mjestopisom kao glavnim sastavnicama. Izradila je normativnu bazu podataka za 45 tisuća osoba iz hrvatskoga znanstvenoga, kulturnoga, javnoga i športskoga života u rasponu od prvih pisanih spomena do suvremenika te uredila Hrvatski mjesni rječnik, jedinstveni imenik hrvatskih naselja i njima pridruženih etnika i ktetika s dijalektalnim i književnim likovima.[1]
Bavi se hrvatskom jezičnom standardologijom, napose procesom jezične i pravopisne standardizacije u 19. i 20. st., s kojega je područja objavila više znanstvenih i stručnih radova te ogleda, osvrta i prikaza u časopisima i zbornicima (Jezik, Filologija, Rasprave Instituta za hrvatski jezik, Suvremena lingvistika, Forum, Kolo, Vijenac; Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskog književnog jezika, Lektori i jezična kultura, Jezik na križu – križ na jeziku, Babićev zbornik, i dr.). Autorica je knjige V.S. Karadžić između jezikoslovlja i politike (Zagreb, 1991.) te je urednica nekoliko bibliografskih izdanja (Jezik, Hrvatska revija, Historijski zbornik).[1] Napisala je i obranila vrlo opsežnu i u hrvatskom jezikoslovlju bez premca, još neobjelodanjenu, doktorsku disertaciju o hrvatskim vukovcima (Pero Budmani, Ivan Broz, Tomo Maretić...). Suradnica je u znanstvenom projektu Hrvatska biobibliografska baština Leksikografskoga zavoda „Miroslav Krleža“.
Članica je povjerenstva Nagrade Dr. Ivan Šreter za izbor najbolje riječi.[2]
Djela
Autorske knjige
- Evolutivnst Vukova jezičnoga i grafijsko-pravopisnoga modela: (magistarski rad), Zagreb, 1989.
- V.S. Karadžić između jezikoslovlja i politike, Školske novine, Zagreb, 1991. (monografija)
Uredničke knjige
- Bibliografija Historijskog zbornika / Bašić, Nataša (ur.), Srednja Europa, d. o. o., Zagreb, 2008. (bibliografija)
- Hrvatska revija 1951-2000. / Bašić, Nataša (ur.), Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2003. (bibliografija)
- Hrvatski mjesni rječnik / Bašić, Nataša (gl. ur.), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2016.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 32. Promocija doktora znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek 2011., ISSN 1848-3453, str. 46.-47., preuzeto 22. lipnja 2013.
- ↑ Narcisa Vekić, Prijava više nego inače, mnogo je dobrih riječi, ali i besmislica, Glas Slavonije, 15. veljače 2012., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 20. veljače 2012.), pristupljeno 18. ožujka 2019.
- ↑ Hrvatska znanstvena bibliografija: Nataša Bašić-Kosić, preuzeto 22. lipnja 2013.
- ↑ Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: katalog, preuzeto 22. lipnja 2013.
Vanjske poveznice
- Nataša Bašić-Kosić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
- Nataša Bašić-Kosić: Bibliografija
- Hrvatski jezik i jezikoslovlje danas: normativni prijepori i politička osporavanja Sve što bi trebalo znati o hrvatskom jeziku: Studija Nataše Bašić. HKV, 27. listopada 2011.
- Nataša Bašić, Stajališta o glavnim odrednicama hrvatskog identiteta prije i u vrijeme Velikog rata. Jezični identiteti nesrpskih naroda u velikosrpskom programu državnoga sjedinjenja, Hrvatska revija, 3, 2014.