Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Nagrada Ljudevit Jonke

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Nagrada Ljudevit Jonke nagrada je Matice hrvatske što nosi ime velikana jezikoslovne znanosti i prevodilaštva Ljudevita Jonkea dodjeljuje se za iznimna postignuća jezikoslovaca za promicanje hrvatskoga jezika i književnosti u svijetu.

Dosadašnji dobitnici i dobitnice

2007.

  • Dušan Karpatský, antologija Koráb korálový. Tisíc let charvátské poezie v díle stovky básníků (Fuori Prague, Prag 2007).

"Dušan Karpatský dosad je na češki jezik preveo cijelu odabranu knjižnicu iz hrvatske književnosti. Prevodio je opsežna i klasična prozna djela, prepjevao je brojne hrvatske pjesme starijih i novih pjesnika. Sam je, ili zajedno s drugim suradnicima, priredio dvije antologije hrvatskoga pjesništva – prva je "Moja duša je more – Ma duše je more", 2001., a druga je najopsežnija antologija hrvatskoga pjesništva uopće – "Korablja od koralja – Koráb korálový", koja nosi podnaslov "Tisuću godina hrvatskoga pjesništva", te sadrži pjesme i pjesničke tekstove od Bašćanske ploče do naših dana. Za svoje je prijevode dobio i uglednu godišnju nagradu INA-e. Sastavio je i Zlatnu knjigu češkoga pjesništva u izdanju Nakladnoga zavoda Matice hrvatske. Svojim je radom i djelovanjem zadužio hrvatsku pisanu kulturu te je s pravom predložen i izabran za prvoga nagrađenika nagrade Matice hrvatske Ljudevit Jonke – profesor Ljudevit Jonke bio je predsjednik Matice hrvatske u najtežim njezinim godinama, a i sam je preveo brojna klasična djela iz češke književnosti na hrvatski jezik".[1]

2009.

  • Grzegorz Łatuszyńsky, Okna szaleństwa, prijevod stihova Slavka Mihalića na poljski jezik, Agawa, Warszawa 2008.

Nagrada "Ljudevit Jonke" koja se dodjeljuje za iznimna postignuća u promicanju hrvatskoga jezika i književnosti u svijetu, uručena je Grzegorzu Łatuszyńskom za prijevod Slavka Mihalića na poljski ("Okna szaleństwa"). Poljskim prijevodom izbora iz Mihalićeva opusa "Okna szaleństwa" slavista i traduktologa Grzegorza Łatuszyńskoga, "utrt je put recepciji ponajboljega hrvatskog pjesnika i u poljskom jeziku", sudi u obrazloženju Ante Stamać. Łatuszyńsky, prevevši pedesetak hrvatskih pjesnika na poljski, izrazito je zaslužan prevoditelj, a do kraja godine, najavio je, izići će i antologija hrvatskoga pjesništva na poljskome jeziku u njegovu izboru. Nije naodmet podsjetiti kako je Ljudevit Jonke, po kojemu nagrada nosi ime, kao prevoditelj s češkoga smatrao da je od iznimne važnosti afirmirati nas u zapadnoslavenskom prostoru – čemu Łatuszyńsky, "zaražen ljubavnim bacilom prema južnoj slavistici", nedvojbeno pomaže.

2010. i 2011.

Knjiga »Njemačko – hrvatski jezični dodiri u Gradišću« nastala je kao rezultat istraživanja koja je mlada hrvatska germanistica s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu dr. Aleksandra Ščukanec provela pripremajući svoju doktorsku disertaciju. Na 430 stranica raspoređenih u 11 poglavlja autorica analizira njemačko – hrvatske jezične dodire u austrijskoj pokrajini Gradišće. Korpus na kojem je autorica istraživala nisu bili samo tradicionalni pisani izvori, nego i blogovi i forumi te u velikoj mjeri govoreni jezik te se tako nudi vrlo razvedena slika trenutačne jezične situacije u Gradišću. Spoznaje o njoj obogaćene su opsežnim pregledom povijesnih događaja, političkih okolnosti, demografskih kretanja u proteklim stoljećima, a posebno relevantnim opisima književnopovijesnih i povijesnojezičnih podataka i procesa. Interdisciplinarni pristup i originalni analitički instrumentarij pomogli su da se ponudi relevantan, na visokoj razini ostvaren dijakronijski i sinkronijski opis gradšćanskohrvatske ne samo jezične problematike koju zbog jasnoće iskaza, primjerene metodologije i dosljedne terminologije mogu pratiti ne samo jezikoslovci, nego i obrazovani laici.[2]


Izvori

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Matice hrvatske (http://www.matica.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Matica hrvatska.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.