Nacistička eugenika

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-16748, Ausstellung "Wunder des Lebens".jpg
Informativni poster s izložbe "Čuda života" koja se održala u Berlinu 1935. godine

Nacistička eugenika (njem. Nationalsozialistische Rassenhygiene, "nacionalsocijalistička rasna higijena") označava nacističku rasnu politiku koja je u središte ideologije postavljala po njima superiornu "arijsku rasu".[1] U Reichu je eugenika bila poznata pod sinonimom rasna higijena, a završetkom rata oba termina postepeno su potisnuta iz upotrebe te ih je zamijenio termin ljudska genetika (Humangenetik)

Istraživanja eugenike u Njemačkoj prije i za vrijeme nacističke vladavine bila su slična istraživanjima koja su provođena u Sjedinjenim Američkim Državama. Dolaskom Hitlera na vlast istraživanja eugenike financirala su se od strane države i velikih investitora koji su se željeli približiti samom Hitleru i vrhu nacističke stranke te su se stoga istraživanja koristila kako bi opravdala Hitlerovu rasnu politiku i doktrinu.

Osobe koje su bile mete nacističke rasne ideologije bili su tada punopravni članovi društva koji su radili i živjeli skupa s tzv. "arijevcima". To su bili zatvorenici, invalidi, psihički bolesnici, epileptičari, osobe s manično depresivnim poremećajima, osobe s mišićnom distrofijom, gluhi i nijemi, homoseksualci i sl. Procjenjuje se kako je preko 400 000 osoba sterilizirano protiv vlastite volje, a preko 70 000 ljudi ubijeno je raznim otrovima (program eutanazije).[2][3][4][5]

Hitlerovi pogledi na eugeniku

Datoteka:Erlass von Hitler - Nürnberger Dokument PS-630 - datiert 1. September 1939.jpg
Hitlerova naredba za upotrebu otrova prilikom eutanazije

Adolf Hitler čitao je o eugenici ("rasnoj higijeni") još dok je bio zatvorenik u zatvoru Landsberg.[6] Vjerovao je kako nacija postaje slabašna i zatrovana degenerativnim promjenama na ljudima.  [7]

Ideju u socijalnom darvinizmu Hitler je čuo čitajući austrijske novine tijekom 1920-tih godina. Teorija evolucije bila je tada općeprihvaćena teorija diljem Njemačke, ali do dolaska Hitlera nikad nije poprimila ni približno ekstreme interpretacije. [8] U svojoj drugoj knjizi hvalio je Spartu te ju je ocijenio kao prvu nacionalističku državu na svijetu.[9] Odobravao je spartansku eugeničku politiku prema djeci te u knjizi napisao ovako:

Spartu moramo smatrati kao prvu nacionalističku državu (Völkisch). Izlaganje bolesne, slabe i deformirane djece uništenju tisuću je puta humaniji potez nego bijedna ludost čuvanja najpatološkihij subjekata, i to pod svaku cijenu, te pritom uzimati živote stotina tisuća zdrave djece putem kontrole rađanja i abortusa kako bi se posljedično uzgojila vrsta degenerativnih ljudi opterećenih bolestima.[10][11]

Vanjske poveznice

Izvori

  1. Peter Longerich.
  2. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  3. Ian Kershaw, Hitler: A Profile in Power, Chapter VI, first section (London, 1991.)
  4. Snyder, S. & D. Mitchell. Cultural Locations of Disability. University of Michigan Press. 2006.
  5. Proctor, Robert. https://books.google.com/books?id=hogbxS2Gp1QC&printsec=frontcover&dq=Racial+Hygiene:+Medicine+under+the+Nazis&redir_esc=y&hl=en#v=onepage&q&f=false.
  6. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi book
  7. • Nepoznat parametar: authorlink
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi book
  8. • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: last1
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  9. In 1876 Haeckel had discussed the selective infanticide policy of the Greek city of ancient Sparta.
    • Nepoznat parametar: authorlink
    • Parametar page nije dopušten u klasi web
    • Parametar pages nije dopušten u klasi web

  10. • Nepoznat parametar: authorlink
  11. Hawkins, Mike (1997.) Social Darwinism in European and American Thought, 1860.-1945.: nature as model and nature as threat. https://books.google.com/books?id=SszNCxSKmgkC&pg=PA276.