Nacistička eugenika
Nacistička eugenika (njem. Nationalsozialistische Rassenhygiene, "nacionalsocijalistička rasna higijena") označava nacističku rasnu politiku koja je u središte ideologije postavljala po njima superiornu "arijsku rasu".[1] U Reichu je eugenika bila poznata pod sinonimom rasna higijena, a završetkom rata oba termina postepeno su potisnuta iz upotrebe te ih je zamijenio termin ljudska genetika (Humangenetik)
Istraživanja eugenike u Njemačkoj prije i za vrijeme nacističke vladavine bila su slična istraživanjima koja su provođena u Sjedinjenim Američkim Državama. Dolaskom Hitlera na vlast istraživanja eugenike financirala su se od strane države i velikih investitora koji su se željeli približiti samom Hitleru i vrhu nacističke stranke te su se stoga istraživanja koristila kako bi opravdala Hitlerovu rasnu politiku i doktrinu.
Osobe koje su bile mete nacističke rasne ideologije bili su tada punopravni članovi društva koji su radili i živjeli skupa s tzv. "arijevcima". To su bili zatvorenici, invalidi, psihički bolesnici, epileptičari, osobe s manično depresivnim poremećajima, osobe s mišićnom distrofijom, gluhi i nijemi, homoseksualci i sl. Procjenjuje se kako je preko 400 000 osoba sterilizirano protiv vlastite volje, a preko 70 000 ljudi ubijeno je raznim otrovima (program eutanazije).[2][3][4][5]
Hitlerovi pogledi na eugeniku
Adolf Hitler čitao je o eugenici ("rasnoj higijeni") još dok je bio zatvorenik u zatvoru Landsberg.[6] Vjerovao je kako nacija postaje slabašna i zatrovana degenerativnim promjenama na ljudima. [7]
Ideju u socijalnom darvinizmu Hitler je čuo čitajući austrijske novine tijekom 1920-tih godina. Teorija evolucije bila je tada općeprihvaćena teorija diljem Njemačke, ali do dolaska Hitlera nikad nije poprimila ni približno ekstreme interpretacije. [8] U svojoj drugoj knjizi hvalio je Spartu te ju je ocijenio kao prvu nacionalističku državu na svijetu.[9] Odobravao je spartansku eugeničku politiku prema djeci te u knjizi napisao ovako:
Spartu moramo smatrati kao prvu nacionalističku državu (Völkisch). Izlaganje bolesne, slabe i deformirane djece uništenju tisuću je puta humaniji potez nego bijedna ludost čuvanja najpatološkihij subjekata, i to pod svaku cijenu, te pritom uzimati živote stotina tisuća zdrave djece putem kontrole rađanja i abortusa kako bi se posljedično uzgojila vrsta degenerativnih ljudi opterećenih bolestima.[10][11]
Vanjske poveznice
- Etika korištenja zdravstvenih podataka iz nacističkih eksperimenata (eng.)
- Medicinski eksperimenti Holokausta i nacističke medicine (eng.)
- Nacistički rasni zakoni (eng.)
- Zakon o sterilizaciji u Njemačkoj (eng.)
- Muzej Povijesti - Nacistička eutanazija (eng.)
- Žrtve nacističke ere (eng.)
- Nacistička Medicina (eng.)
- Malo poznate činjenice... prije drugog svjetskog rata (eng.)
Izvori
- ↑
• Nedostaje obavezni parametar:
url
• Parametarisbnnije dopušten u klasiweb
• Parametarpagenije dopušten u klasiweb - ↑ . Close-up of Richard Jenne, the last child killed by the head nurse at the Kaufbeuren-Irsee euthanasia facility. ID: close_up_of_richard_jenne_the_last_child_killed_by_the_head_nurse_at_the_kaufbeuren_irsee_euthanasia_facility.
- ↑ Ian Kershaw, Hitler: A Profile in Power, Chapter VI, first section (London, 1991.)
- ↑ Snyder, S. & D. Mitchell. Cultural Locations of Disability. University of Michigan Press. 2006.
- ↑
• Nepoznat parametar:
last
• Nepoznat parametar:first
• Parametarisbnnije dopušten u klasiweb - ↑
• Nepoznat parametar:
last
• Nepoznat parametar:first
• Parametarisbnnije dopušten u klasiweb
• Parametarpagesnije dopušten u klasiweb
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑
• Nepoznat parametar:
last
• Nepoznat parametar:authorlink
• Nepoznat parametar:first
• Parametarisbnnije dopušten u klasiweb
• Parametarpagesnije dopušten u klasiweb
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ (2006). Human dignity in the Nazi era: implications for contemporary bioethics, BMC Med Ethics, 7, E2 DOI: 10.1186/1472-6939-7-2; PMID 16536874.
- ↑ In 1876 Haeckel had discussed the selective infanticide policy of the Greek city of ancient Sparta.Haeckel, Ernst (1876.). The History of Creation, vol. I ID: haeckel_ernst-1876.-the_history_of_creation_vol_i.
- ↑
• Nepoznat parametar:
oclc
• Nepoznat parametar:authorlink
• Nedostaje obavezni parametar:url
• Parametarisbnnije dopušten u klasiweb
• Parametarlocationnije dopušten u klasiweb
• Parametarpagesnije dopušten u klasiweb - ↑
• Nepoznat parametar:
oclc
• Parametarisbnnije dopušten u klasiweb
• Parametarpagenije dopušten u klasiweb
| |||||||||||||||||||||||||
