Muslimanska četvrt

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Zemljovid Muslimanske četvrti

Muslimanska četvrt (arap. حَـارَة الـمُـسْـلِـمِـيْـن Ḥāraṫ al-Muslimīn; hebr. הרובע המוסלמי Ha-Rovah ha-Muslemi) je jedna od četiri zidinama utvrđene četvrti Starog grada Jeruzalema. Zauzima površinu od oko 31 hektara sjeveroistočnog dijela Starog grada.[1] Četvrt je najveća i najgušće naseljena, protežući se od Lavljih vrata na istoku, preko sjevernog zida Brda hrama na jugu, sve do Damaščanskih vrataZida plača na zapadu. Via Dolorosa započinje u ovoj četvrti.[2] Oko 22 tisuće stanovnika živi u ovoj četvrti.[2]

Povijest

Stanovništvo Muslimanske četvrti bilo je miješano i u njemu su živjeli Židovi, muslimani i kršćani do palestinskih nemira 1929.[3] Računa se da danas živi oko 60 židovskih obitelji u četvrti.

Izraelska vlada je 2007. započela sa razvojnim planom Cvjetnih vrata, prvog židovskog naseljavanja Muslimanske četvrti od 1967. U to se ubraja 20 stanova i sinagoga.[4]

Obilježja

Židovska obilježja uključuju Kotel Katan ili Mali Zapadni zid kao i Tunel Zapadnog zida koji se nalazi neposredno ispod Zida plača. Veliki je broj rimskih i križarskih ostataka u četvrti. Prvih sedam postaja Križnog puta na Via Dolorosi su locirani ovdje.[5]

Izvori