Munir Ekremov Šahinović
Munir Ekremov Šahinović (Sarajevo, 1910. - Zagreb, travnja 1945.), bio je hrvatski pjesnik, pripovjedač, novinar i diplomat iz BiH, jedan od najsposobnijih bosansko-hercegovačkih novinara svoga doba. U pjesmama mu prevladavaju orijentalni motivi puni mistike.
Životopis[uredi]
Od rane mladosti bio je pristaša Starčevićevih ideja te je branio pripadnost bosansko-hercegovačkih muslimana hrvatskom narodu. Svijest je širio među drugim muslimanima iz BiH. Bio je višegodišnji je urednik novina Muslimanska svijest.[1] Bio je sivom eminencijom zagrebačke muslimanske zajednice, koja se niotkud pojavljivala na svim bitnim mjestima i trenutcima predratne i ratne povijesti te zajednice. Autorom je teksta Hrvati u Turskoj. Objavio je knjige Muslimanska ekonomska obnova (1933.) i Albanija kroz nezavisnost: 1912.-1939. (1939.). Namjera mu je bila spriječiti iseljavanje bosansko-hercegovačkih muslimana u Tursku. 1938. godine, u knjizi Zbornik hrvatske omladine Herceg-Bosne (Sarajevo, 1938.), objavljena mu je studija Muslimani u prošlosti i budućnosti hrvatstva. ↓1 1939. godine objavio je knjigu Turska, - danas i sjutra: prosjek kroz život jedne države koja je postigla uspjeh. U knjizi obrađuje modernu tursku povijest od dolaska na vlast Mustafe Kemala Atatürka, između 1923. i 1928. godine.[2]
Drugi svjetski rat i smrt[uredi]
Za vrijeme NDH pisao je za razne novine i časopise. Uređivao je Hrvatsku svijest, 1941. – 1945.[3] 1941. godine, nedugo nakon uspostave NDH, bio je pročelnikom ureda dopredsjednika vlade NDH Osmana Kulenovića koji je imao sjedište u Banjoj Luci. Poslije je, 13. prosinca 1941. godine, bio imenovan nadstojnikom Državnog izvještajnog i promičbenog ureda u Sarajevu. Neke pjesme su mu prevedene na njemački jezik. Objavio je nekoliko rasprava.[4] Esej Dva elementa hrvatske rasne kulture. Nacrt za jedan kulturno-politički esej objavio je u sarajevskom Novom listu, 22. studenoga 1942. godine.[5]
Angažirao se u hrvatskoj diplomaciji kako bi Turska priznala NDH pa je poradi toga nekoliko puta, kao izaslanik podvlade vanjskih poslova, putovao u Tursku.[6] Promicao je ustaški pokret. Bio je pripadnikom poglavnikovog PDS-a.[7] Ipak, nije bio po ratišitima niti se bavio progonima ljudi.
Nakon što se teško razbolio 1943. godine te je otišao iz Zagreba u Sarajevo, sudbina ga je opet odvela u Zagreb. Kad su Titovi partizani ušli u Zagreb, nije htio ni tad ići u povlačenje, nego je odjenuo časničku odoru i izašao na ulicu te poginuo.[8]
Djela[uredi]
- Muslimanska ekonomska obnova, serija Muslimanska knjižnica "Naša pitanja", br. 1, Sarajevo, 1933.
- Spomenica dvadesetgodišnjice opstanka i djelovanja Muslimanskog dobrotvornog društva "Merhamet" u Sarajevu: 1913.-1933., Merhamet, Sarajevo, 1933.
- Albanija kroz nezavisnost: 1912.-1939., Muslimanska svijest, Sarajevo, 1939.
- Turska, - danas i sjutra: prosjek kroz život jedne države, Muslimanska svijest, Sarajevo, 1939.[9]
Bilješke[uredi]
- ↑1 1942. godine objavljena je i u zborniku Krv je progovorila. Rasprave i članci o podrijetlu i životu Hrvata islamske vjere.[10]
Izvori[uredi]
- Salih Alić: Kratak pregled hrvatske muslimanske književnosti u BiH
- Leksikon Hrvata Bosne i Hercegovine Mirko Marjanović
- ↑ Povijesni portal Domoljub Munir Šahinović-Ekremov, preuzeto 10. studenoga 2013.
- ↑ Kisić Kolanović, Nada. Muslimanska inteligencija i islam u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj // ČSP, br. 3., (2004.), str. 901.-938., (Hrčak), str. 914.
- ↑ Hrvatski listovi za vrijeme Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije (1918.-1941.), hrvati.org., 28. prosinca 2007., preuzeto 10. studenoga 2013.
- ↑ Povijesni portal Domoljub Munir Šahinović-Ekremov, preuzeto 10. studenoga 2013.
- ↑ Kisić Kolanović, Nada. "Islamska varijanta" u morfologiji kulture NDH 1941.-1945. // ČSP, br. 1., (2007.), str. 63.-95., (Hrčak), fusnota 18, str. 70.
- ↑ Povijesni portal Domoljub Munir Šahinović-Ekremov, preuzeto 10. studenoga 2013.
- ↑ Tomislav Jonjić, Prešućivana strana hrvatske povijesti, preuzeto 10. studenoga 2013.
- ↑ Povijesni portal Domoljub Munir Šahinović-Ekremov, preuzeto 10. studenoga 2013.
- ↑ (boš.) muzejkulturnebastine.ba: Munir Šahinović-Ekremov, preuzeto 10. studenoga 2013.
- ↑ Kisić Kolanović, Nada. Muslimanska inteligencija i islam u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj // ČSP, br. 3., (2004.), str. 901.-938., (Hrčak), str. 915. i fusnota 48 na str. 916.
Vanjske poveznice[uredi]
- Vlašić, Anđelko. (2013). Pokušaji uspostave diplomatskih odnosa Nezavisne države Hrvatske i Republike Turske (1941-1944)