Muiriantha

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Muiriantha
M. hassellii.
M. hassellii.
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Sapindales
Porodica: Rutaceae
Potporodica: Zanthoxyloideae
Tribus: Zanthoxyleae
Podtribus: Eriostemoninae
Rod: Muiriantha
C.A.Gardner

Muiriantha je biljni rod u porodici rutovki. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je jugozapadna Australija. Opisan je kao monotipski, a revizijom 2025., proširen je na 3 vrste.[1]

Etimologija

Ime roda dano je u čast Thomasa Muira, poljoprivrednika iz okolice Bordena i gorja Stirling, uz dodatak grčke riječi ánthos, „cvijet”. [2]

Morfologija

Muiriantha je rod niskih grmova visokih do približno 60 cm, vitka i slabo uspravna rasta. Grančice su gole ili obrasle jednostavnim odnosno čuperastim dlakama, ali nisu žljezdasto-bradavičaste. Listovi su naizmjenični, jednostavni, sjedeći ili gotovo sjedeći, uzlazni do uspravni, poluvaljkasti do usko eliptični, dugi 5–20 mm; nemaju nitaste sklereide ni palistićima slične izrasline.[1]

Cvatovi su pazušni ili vršni. Cvjetovi su pojedinačni, skupljeni u cime s dva do četiri cvijeta, višecvjetne skupine ili grozdove; zajednička stapka cvata nedostaje. Cvjetovi su peteročlani, uspravni ili viseći. Lapova je pet, slobodni su i goli do dlakavi. Latica je pet; slobodne su, crijepasto poredane, raširene ili oblikuju cijev, a na vrhu nisu prema unutra svinute. U vrste M. hassellii limunasto su žute sa zelenom ili ljubičastom središnjom prugom, dok su u M. nodiflora i M. spicata ružičaste do plave.[1]

Prašnika je 10. Filamenti su slobodni, spljošteni ili valjkasti te, ovisno o vrsti, trepavičasti, dlakavi ili goli s gusto dlakavom ljuskom pri osnovi. Antere su gibljive; anterni nastavak može biti prisutan ili odsutan, a kada postoji, žljezdast je. Nektarijski disk uži je ili širi od osnove plodnice.[1]

Ginecej se sastoji od pet karpela s upadljivo jamičastom površinom. Karpeli su kratko srasli pri osnovi, zatim slobodni, a više ponovno povezani zajedničkim vratom. Vrat je valjkast i gol, a njuška gotovo glavičasta do glavičasta. Plodni segmenti kratko su kljunasti, uspravni do razmaknuti. Sjemenke su gotovo bubrežaste, duge 2–4 mm, tamnosmeđe, glatke do rijetko bradavičaste.[1]

Rod je endemičan za Zapadnu Australiju i obuhvaća tri vrste. Vrsta M. nodiflora obuhvaća četiri podvrste: tipsku podvrstu te subsp. calycina, subsp. lasiocalyx i subsp. latericola.[1]

Rod se od srodnoga roda Eriostemon razlikuje ponajprije vitkim, slabo uspravnim rastom, listovima kraćima od 2 cm, pojavom čuperastih dlaka te upadljivo udubljenim jamicama na površini karpela. Tipska vrsta ostaje Muiriantha hassellii.[1]

Vrste

  1. Muiriantha hassellii (F.Muell.) C.A.Gardner
  2. Muiriantha nodiflora (Lindl.) H.K.Orel & Bayly
  3. Muiriantha spicata (A.Rich.) H.K.Orel & Bayly

Sinonimi

Homotipski:

  • Muiria C.A.Gardner in J. Roy. Soc. Western Australia 19: 83 (1932-1933 publ. 1934), nom. illeg. homonym. post.

Izvori