Morski pas mlat
| Morski pas mlat | |
|---|---|
Mlat | |
| Status zaštite | |
Status zaštite: Osjetljivi[1] | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Potkoljeno: | Vertebrata |
| Razred: | Chondrichthyes |
| Podrazred: | Elasmobranchii |
| Nadred: | Selachimorpha |
| Red: | Carcharhiniformes |
| Porodica: | Sphyrnidae |
| Rod: | Sphyrna |
| Vrsta: | S. zygaena |
| Dvojno ime | |
| Sphyrna zygaena Linnaeus, 1758. | |
| Raspon | |
Rasprostranjenost mlatova | |
| Sinonimi | |
| Sphyrna lewini Sphyrna mokarran Sphyrna zigaena Spyrna zygaena Squalis pictus Squalus carolinensis Squalus malleus Squalus zygaena Zygaena malleus Zygaena subarcuata Zygaena vulgaris | |
Morski pas mlat (mlat, jaram, lat. Sphyrna zygaena) morski pas je iz porodice čekićarki ili mlatovki (Sphyrnidae).
Opis
Ovo je druga najveća čekićarka na svijetu, najčešće naraste između 2.5-3.5 m duljine, a najveći primjerci su veliki i do 5 metara i 400 kg težine. Lako je prepoznatljiv po svojoj velikoj glavi oblika čekića ili mlata, sa kvrgom po sredini glave. Zubi su trokutastog oblika, lagano nazubljeni, a u ustima ih ima između 50 i 58. Tijelo je dugačko, mišićavo, glatko, bez izraženog grebena po sredini leđa. Prva leđna peraja je relativno velika, sa zaobljenim vrhom. Boja mlata varira od smeđe-sive do tamno maslinaste odozgo, a trbuh je svijetao, gotovo bijel. Pojedini primjerci imaju tamnije završetke na prsnim perajama.
Hrani se manjim ribama, ražama i manjim morskom psima, rakovima, školjkama te glavonošcima. Spolnu zrelost dostiže pri duljini od 250-300 cm. Mlat je viviparan, a ženka rađa 30-40 mladih.
Rasprostranjenost
Mlat živi u umjerenim i toplim morima, diljem svijeta. Stanovnik je obalnih područja svih oceana, a prisutan je i u Mediteranu[2]. U Jadranu je relativno rijedak. Prebiva u morima na manjim dubinama, najčešće pri samoj površini iako se spušta i do 200 m dubine. Ljeti migrira sjevernije, često u skupinama velikim i više stotina jedinki.
Ugroženost i zaštita
Mlatovi su meta ulova zbog svoje peraje i nešto rjeđe mesa. U Atlantskom oceanu populacija mlata je drastično smanjena, ali mjere u izlovu i prodaji koje su uvedene dopuštaju spori oporavak. U južnom Tihom oceanu pad populacije je manji, a u Indijskom oceanu populacija je u porastu. Procjena pada globalne populacije kroz zadnje tri generacije (72.3 godine) je u rasponu od 30 do 49%.[1] U Mediteranu se procjenjuje da je brojčanost ove vrste pala za više od 99% od ranog 19. stoljeća. Kako nikakve mjere za izlov mlata u Mediteranu nisu uvedene moguće je da ih na nekim lokalitetima više uopće nema pa je na tom području vrsta procjenjena kao kritično ugrožena od strane IUCN-a.[3]
Mlat u prehrani
Mlat se upotrebljava u prehrani. Načini pripreme su razni, od sušenja, soljenja i upotrebe peraja za juhu. Jedan je od lijekova u tradicionalnoj kineskoj medicini. Postoje izvješća o trovanju prilikom konzumiranja mlata. Najčešće se trovanje javlja nakon konzumiranja jetre, a rijetko nakon konzumiranja mesa mlata. Iako se većina otrovanih potpuno oporavi, ponekad može dovesti i do fatalnog ishoda[4].
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 • Nedostaje obavezni parametar:
journal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasijournal - ↑ (eng.) Smooth hammerhead (fishbase.org)
- ↑ • Nedostaje obavezni parametar:
journal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasijournal - ↑ (hrv.) Otrovne ribe hrvatskog Jadrana (medri.hr)
Poveznice
| U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Mlat | |
| Wikivrste imaju podatke o: Mlatu |