Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Morska geologija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Oceanska kora formira se na oceanskom grebenu, dok se litosfera potiskuje u astenosferu u rovovima.

Morska geologija ili geološka oceanografija je znanost koja proučava povijest i strukturu oceanskog dna. Uključuje geofizička, geokemijska, sedimentološka i paleontološka istraživanja oceanskog dna i obalne zone. Snažno je povezana s fizičkom oceanografijom.

Morskogeološke studije bile su od izuzetne važnosti za pribavljanje dokaza o širenju morskog dna i tektonici ploča u godinama nakon Drugog svjetskog rata. Duboko oceansko dno posljednja je neistražena granica i detaljno mapiranje u svrhu podrške vojnim (podmornice) i ekonomskim ciljevima (nafta i vađenje metala) pokreće istraživanja.

Pregled

Brazda se formira na granici gdje se dodiruju dvije tektonske ploče.

Vatreni prsten oko Tihog oceana s pratećim intenzivnim vulkanizmom i seizmičkom aktivnošću predstavlja veliku prijetnju zbog katastrofalnih potresa, cunamija i vulkanskih erupcija. Bilo koji sustavi za rano upozoravanje na ove katastrofalne događaje zahtijevat će detaljnije razumijevanje morske geologije obalnih područja i područja otočnih lukova.

Proučavanje sedimentacije u priobalju i dubokom moru te taloženja i stope rastvaranja kalcij-karbonata u raznim morskim sredinama ima važne implikacije na globalne klimatske promjene.

Otkriće i kontinuirano proučavanje vulkanizma u zoni srednjooceanskih grebena i hidrotermalnih izvora, najprije u Crvenom moru, a kasnije i duž Istočnopacifičkog i Srednjoatlantskog grebena, bili su i nastavljaju biti važno područje morskogeoloških istraživanja. Ekstremofilni organizmi otkriveni u ovim hidrotermalnim sustavima i njihovom susjedstvu izraženo su utjecali na naše shvaćanje života na Zemlji i, potencijalno, porijekla života u takvoj sredini.

Oceanski rovovi jesu duge (mogu se protezati cijelom hemisferom), ali uske topografske depresije morskog dna i ujedno njegovi najdublji dijelovi.

Marijanska brazda najdublji je poznati podmorski rov i najdublje mjesto u samoj Zemljinoj kori. Smještena je u zoni subdukcije, gdje se Pacifička ploča podvlači pod Filipinsku. Dno brazde dublje je ispod površine mora nego vrh Mount Everesta iznad nje.

Također pogledajte

Reference

  • Erickson, Jon (1996), Marine Geology: Undersea Landforms and Life Forms, Facts on File; ISBN 0-8160-3354-4
  • Seibold, E. i W. H. Berger (1994), The Sea Floor: An Introduction to Marine Geology, "Springer-Verlag"; ISBN 0-387-56884-0

Vanjski linkovi