Toggle menu
244,3 tis.
69
18
631,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Morinjski zaljev

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Morinjski zaljev je morski zaljev u Hrvatskoj.

Zemljopisne osobine

Nalazi se 5 km jugoistočno od Šibenika. Vrata od zaljeva su između Brodarice i Žaborića. Iznad ulaza u zaljev vodi Morinjski most koji je dio Jadranske magistrale (državna cesta D8). Do dna zaljeva vodi kanal Morinje koji se pruža ka istoku, zatim skreće ka sjeveru kod otočića Otočca i rta Tanke punte, prolazeći pored Jadrtovca. Zatim se zaljev širi, tvoreći gotovo malo jezero.

More je duboko od 1,2 do 21 metar. Prošireni dio na dnu zaljeva je dubok oko 1,2 metra, a dubina raste prema kontaktu kanala Jadrtovac s otvorenim morem na 21 metar. [1]

Karakteristike tla

Sjeverozapadne i istočne obale su močvarne. Istočna obala je ušće rječice Dabra. Izvor Ribnik je je najizdašniji izvor slatke vode ovog zaljeva. Svojstven mu je niski protok i visok salinitet.[2]

Posebna je hidrogeološka cjelina odvojena od sustava rijeke Krke. Drenažne mreže u podzemlju i nadzemlju su im u potpunosti odvojene zbog vodonepropusnih fliških barijera. [1]

Morinjski zaljev ima samo jedan površinski vodotok, bujični potok (izvor) Ribnik. [1]

U podmorju je nekoliko stralnih vrulja. Kad je doba snažnijeg dažda, izbijaju i mnoge ine slatkovodne vrulje koje su odvojene od podzemnog vodnog lica.

Gospodarstvo

Nadučitelj u Šibeniku i Krapnju, hrvatski poljodjelski pisac Vinko Belamarić predlagao je da Morinjski zaljev bude mjestom lagunarnog ribarstva.[1]

Ugroze

Zbog lijepa krajobraza, privlačan za boravak te se javljaju divlje gradnje: divlji mulići, divlje lučice i divlji vezovi. Neodgovorni koriste zaljev za odbacivanje starih brodica zbog čega su vremenom nastala groblja napuštenih brodova. Budući da je ovdje mrjestilište riba, čest je krivolov.[3]

Zaštita

Predstavlja ekološki posebno zaštićeno područje u okviru Europske ekološke mreže Natura 2000. Unutar nje je kategoriziran kao obalna laguna i kao takva spada u kategoriju posebno ugroženih i značajnih stanišnih tipova. Vrijedno je močvarno stanište i mrijestilište ribe te hranilište zimskih populacija ptica. Važnim je područjem za divlje svojte i stanišne tipove. Spada u jedno od 93 područja ekološke mreže u Hrvatskoj. [3]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Goran Mihelčić: Morinjski zaljev. Ruđer, Glasilo IRB, voL. 9. broj 3/4. ožujak/travanj, 2007.., str. 15. Pristupljeno 10. rujna 2025.0
  2. Strateška studija utjecaja Nacrta prijedloga Razvojne strategije Šibensko-kninske županije za razdoblje do 2020. godine na okoliš . Eko invest. Šibensko-kninska županija. str. 19. Pristupljeno 10. rujna 2025.
  3. 3,0 3,1 Š.I.: Napuštene brodice i krivolov ugrožavaju zaštićeni Morinjski zaljev. ŠibenikIN. 20. veljače 2025. Pristupljeno 10. rujna 2025.

Vanjske poveznice