Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Mladen Medar

Ovo je izdvojeni članak – ožujak 2020. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Mladen Medar
Datoteka:Mladen Medar -.jpg
(snimio: Siniša Jurica, Zagreb 2011.)
Puno ime Mladen Medar
Rođenje 4. prosinca 1951., Bjelovar, Hrvatska
Zanimanje pisac, kulturni djelatnik
Period pisanja 1975. -
Književne vrste poezija, eseji, kulturna povijest, recenzije
Teme povijest, kultura, umjetnost, baština, Bjelovar
Književni period moderna
Supruga(e) Katica (Kaja)
Djeca kći Karen
Portal o životopisima


Mladen Medar, hrvatski povjesničar umjetnosti i kulture, muzealac, stručni pisac, esejist i pjesnik (Bjelovar, 4. prosinca 1951.).[1]

Životopis

Rođen je 4. prosinca 1951. u kući br. 36 na Šetalištu dr. Vladimira Bakarića (danas Šetalište dr. Ivše Lebovića). Uz osnovnu školu i gimnaziju u rodnom je gradu pohađao nižu i srednju Glazbenu školu „Vatroslav Lisinski“. Diplomirao arheologiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru.

Od 1993. do 1997. radio u Državnom arhivu u Bjelovaru. U Gradskom muzeju Bjelovar zaposlen je od 1997. godine kao voditelj knjižnice, od 2004. kustos, voditelj Kulturno-povijesnog odjela, godinu dana voditelj i Galerijskog odjela, a od 2007. do 2015. i ravnatelj Gradskog muzeja Bjelovar.[2] Članom Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu pri Sekciji za specijalne knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva postao je 1998. godine.

Od 1983. godine vanjski je suradnik na projektima Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU te suradnik Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ u Zagrebu. Od 1990. bio je povjerenik Državne uprave za zaštitu spomenika kulture Ministarstva kulture Republike Hrvatske te jedan od utemeljitelja i član prvog Upravnog odbora Hrvatske sekcije ECOVAST-a (European Council for the Village and Small Town), Europskog vijeća za sela i male gradove (sa sjedištem u Belgiji). Godine 1997. idejni je začetnik (s akademikom Ivanom Supekom) Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru. Od 2006. godine njegov je suradnik te član uredništva, a potom član Uredničkog savjeta časopisa „Radovi“ ovog Zavoda.[3]

Od 1971. godine član - radnik Matice hrvatske, od 1990. jedan od trojice obnovitelja i član Predsjedništva Ogranka MH u Bjelovaru, a od 2000. do 2011. je tajnik ovog Ogranka. Jedan je od utemeljitelja i tajnik časopisa za književnost, kulturu i druga društvena zbivanja „Rusan“ (1991.-1992.), a od 1994. je glavni urednik „Bjelovarskog zbornika“. Bio je prvi predsjednik obnovljenog Bjelovarskog kazališta i član njegova Umjetničkog vijeća (1997.-2000.).

Brojne radove s rezultatima samostalnih istraživanja prošlosti Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije od prapovijesti do 20. stoljeća, povijesnu građu, biografije, bibliografije, recenzije, prikaze i osvrte od 1975. objavljuje u nizu stručnih i znanstvenih publikacija, enciklopedija, leksikona, zbornika, časopisa i novina. Autor je većeg broja samostalnih izložbi i predavanja iz kulturne povijesti. Naročito zaslužan za rezultate proučavanja bjelovarskog kazališnog života od 18. do 20. stoljeća, povijesti bjelovarskih Židova u istom razdoblju te za proučavanje razdoblja secesije u Bjelovaru u europskom kontekstu (zahvaljujući njegovoj velikoj samostalnoj izložbi "Secesija u Bjelovaru" održanoj 2008. godine u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU u Zagrebu, Bjelovar je uvršten u najveći europski projekt o secesiji Partage plus - Digitising and enabling Art Nouveau for Europeana). [4] Godine 2014. kao jedan od članova Međunarodnog žirija (s članovima iz Argentine, Austrije, Slovenije, Turske, Poljske, Sjeverne Irske, Kosova, Španjolske, Italije, Estonije i USA) bio je član Organizacijskog odbora i jedan od selektora izložbe "Suvremena hrvatska keramika".

Osobito se bavi bjelovarskim imenima europske likovne umjetnosti Nastom Rojc, Vojinom Bakićem, Edom Murtićem i Ivom Friščićem te povjesničarom umjetnosti, likovnim kritičarom i istaknutim hrvatskim pjesnikom, Bjelovarčaninom Željkom Sabolom.

Dobitnik je Spomen-povelje u povodu 100. obljetnice Hrvatskog arheološkog društva (1978.), Priznanja povodom proglašenja Počasnim članom Društva bibliotekara regije Bjelovar (1989.), Povelje povodom 40. obljetnice Gradskog muzeja Bjelovar za izuzetan doprinos i suradnju u ostvarivanju muzejske i kulturne djelatnosti (1990.) i Zahvalnice povodom 30. obljetnice osnutka Matice hrvatske Bjelovar (2001.). Za osobite zasluge u obrazovnom i kulturnom životu Bjelovarsko-bilogorske županije nagrađen je Javnim priznanjem „Plaketa Tihomir Trnski“ (1998.), a za uspjehe na području znanosti Zlatnom plaketom „Grb grada Bjelovara“ (2000.).

Godine 1996. proglašen je suvremenim hrvatskim pjesnikom, a od 2015. član je PEN-a International (međunarodnog udruženja pjesnika, esejista i novelista sa sjedištem u Londonu) - Hrvatskog PEN centra u Zagrebu. Eseje i pjesme objavljuje u Hrvatskoj (Bjelovar, Zagreb, Zadar), Bosni i Hercegovini (Sarajevo) i Italiji (Milano). Kao pjesnik zastupljen je u „Panorami hrvatske poezije s temom Zagreba“ („Forum“ HAZU 1996.) te u nekoliko antologija. Pjesme su mu prevođene na češki i talijanski jezik te esperanto.

Predavanja

  • Životopis Ivana Trnskog, prvog župana Bjelovarske županije (Narodna knjižnica „Petar Preradović“ u Bjelovaru, Bjelovar 1990.)
  • Bjelovarska afera 1888. godine u svjetlu lokalnih izvora, Znanstveni skup u povodu 120. obljetnice proglašenja Bjelovara slobodnim i kraljevskim gradom. Povijesni arhiv i Gradsko poglavarstvo grada Bjelovara (Dom kulture, Bjelovar 1994.)
  • Pregled razvitka arheoloških istraživanja na području Bjelovarsko-bilogorske županije, Znanstveni skup „Arheološka istraživanja u Bjelovarsko-bilogorskoj regiji“ i „Pogrebni ritusi na teritoriju Hrvatske“  Hrvatskog arheološkog društva Zagreb (Bjelovar 1996.)
  • Osnutak bjelovarskog muzeja i istaknuta imena njegovih prvih djelatnika, Stručni skup „Osnivači i prvi kustosi muzeja u Hrvatskoj“ Muzeja Slavonije Osijek (Osijek 1997.)
  • Život i djelo akademika Ivana Supeka, na predstavljanju njegove knjige „Hrvatska tetralogija“ 1-4 (Dom kulture Bjelovar 1997.)
  • Kulturno-povijesni spomenici Bjelovarsko-bilogorske županije, uvodno predavanje na stručnom skupu „ Život i djelo Antuna Cuvaja“ Ogranka Hrvatskog pedagoško književnog zbora  Bjelovar (Bjelovar 1997.)
  • Kulturno-povijesni pregled Bjelovara i okolice, 61. Znanstveno stručni sastanak uz 40. obljetnicu Hrvatskog društva infektologa. Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko društvo infektologa i Akademija medicinskih znanosti Hrvatske (Dom kulture Bjelovar  1999.)
  • Dio ostavštine hrvatskih književnika s bjelovarskog područja u Gradskome muzeju Bjelovar, Međunarodni skup „Muzej(i) (i) književnost(i)“ Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu, (Muzej “Mimara“, Zagreb 2006.)
  • Epidemiološki izvještaj Kraljevskog podžupanijskog liječnika dr. Izidora Schlicka iz 1888. godine, Znanstveno-stručni skup „Bjelovarsko-bilogorska županija: prošlost i sadašnjost“ Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru (Bjelovar 2007.)
  • Židovi u Bjelovaru od 18. do 20. stoljeća. Presjek kroz povijest (Kulturno društvo „Miroslav Šalom Freiberger“, Židovska općina Zagreb 2011.)
  • Željko Sabol - pjesnik dvaju gradova, Književno-znanstveni kolokvij povodom 70. godišnjice rođenja i 20. godišnjice smrti književnika Željka Sabola, Društvo hrvatskih književnika Zagreb (Zagreb 2011.)
  • Primjeri dnevničkih zapisa iz ratova s naglaskom na Domovinskom ratu 1991.-1995. i zbivanjima u Bjelovaru, Znanstveno-stručni skup „Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorska županija u Domovinskom ratu“ Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru (Bjelovar 2014.)
  • Bjelovarski ratni plakati 1991.-1993., Znanstveno-stručni skup „Simbol, identitet i Domovinski rat“ Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog grboslovnog i zastavotvornog društva Zagreb (Filozofski fakultet, Zagreb 2014.)
  • Bjelovarčanka Nasta Rojc – značajno ime europskog slikarstva, Znanstveno-stručni skup „Znamenite osobe u povijesti grada Bjelovara s posebnim osvrtom na članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti sa šireg bjelovarskog područja: u povodu obilježavanja 260. obljetnice grada“ Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru (Bjelovar 2016.)
  • Vježbanje života. O životu, ljubavi i smrti, uz isčitavanje djela Nedjeljka Fabrija, Književnoznanstveni simpozij „Jer je sjećanje sve, a godine ne znače ništa: In memoriam Nedjeljko Fabrio“ Hrvatskog PEN centra (Zagreb 2019.)

Izložbe

Samostalne:

  • Sjećanje na bjelovarsko kazalište“, Velika galerija Gradskog muzeja Bjelovar (1997.)
  • Sedam stoljeća sajmovanja na području Bjelovarsko-bilogorske županije“, sajamska dvorana Međunarodnog stočarskog i gospodarskog sajma u Gudovcu kraj Bjelovara 1999.)
  • „Bjelovar u djelima znanstvenika, književnika i likovnih umjetnika“, Velika galerija GMB (2000.)
  • „30. obljetnica utemeljenja Ogranka Matice hrvatske u Bjelovaru 1971.-2001.“, Velika galerija GMB (2001.)
  • „Osjećam se vrlo čudno, kao da sam na odlasku - Željko Sabol 1941.-1991.“, Velika galerija GMB (2001.)
  • „Zavičajni pisci, hrvatski književnici – Bjelovarčani: Krsto Špoljar, Željko Sabol, Mirko Sabolović i Goran Tribuson“, Studijski odjel Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar (2004.)
  • „Đuro Sudeta – pjesnik bolne nježnosti“, (Kulturno-povijesni odjel GMB 2004.)
  • „Bjelovarsko-gudovačke godine hrvatske slikarice Naste Rojc“, galerija „Koridor“ GMB (2005.)
  • „Secesija u Bjelovaru“, galerija „Nasta Rojc“ Gradskog muzeja Bjelovar (2007.)
  • „Secesija u Bjelovaru“, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Zagreb (2008.)
  • „Ivo Friščić – 15. obljetnica smrti /1993.-2008./“, galerija „Nasta Rojc“ GMB (2009.)
  • „Nakladnička djelatnost Gradskog muzeja Bjelovar“, Narodna knjižnica „Petar Preradović“, Bjelovar (2009.)
  • „Izložba svih izložbi“, galerija „Nasta Rojc“ GMB (2009.)
  • „Kronologija obnove zgrade Gradskog muzeja. Povodom svečanog otvaranja obnovljene zgrade muzeja – fotografije i dokumenti“, Mala galerija GMB (2010.)
  • „Edo Murtić – povratak u zavičaj“, zgrada Poduzetničkog parka u Velikoj Pisanici (2010.)
  • „Željko Sabol 1941.-1991.“,Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića u Zagrebu (2011.)
  • „Od podruma do zvijezda – 15 godina Bjelovarskog kazališta“, galerija „Nasta Rojc“ GMB (2012.)
  • „Pet godina bjelovarske Noći muzeja 2008.-2012.“, galerija „Koridor“ GMB (2013.)
  • „Bjelovarska imena europske likovne umjetnosti: Nasta Rojc – Vojin Bakić – Edo Murtić – Ivo Friščić“, galerija „Nasta Rojc“ GMB (2014.)
  • „Josip Juraj Strossmayer – biskup međunarodnog ugleda u Bjelovaru 1888. godine“, galerija „Izlog“ GMB (2015.)
  • Uvod u izložbu „Od utvrde do Grada. 200 godina Bjelovara, galerija „Izlog“, GMB (2016.)

Skupne:

  • „Bjelovarsko-bilogorska županija kroz povijest“, galerija „Nasta Rojc“ Gradskog muzeja Bjelovar (2006.)
  • „Od utvrde do Grada. 200 godina Bjelovara“, svi galerijski prostori GMB (2016.)

Važnija djela

Gotika u Bilogori /sa Z. Lovrenčevićem/, Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske br.  2 , Zagreb 1977., str.  44-60

Prilog poznavanju kazališnog života u Bjelovaru. Zbirka theatralia obitelji Medar,  Kronika Zavoda za književnost i teatrologiju JAZU, br. 27-28, Zagreb 1983., str. 129-133

Uvod u proučavanje prošlosti bjelovarske knjižnice, Svezak Društva bibliotekara Zajednice općina Bjelovar, br. 1, Bjelovar 1985., str. 20-23

Razvitak arheoloških istraživanja na bjelovarskom području,  Vijesti muzealaca i  konzervatora Hrvatske, br. 1-2, Zagreb 1988., str. 17-18  

Narodno kazalište, Bjelovar (1945-1959), u: Repertoar hrvatskih kazališta 1840-1860-1980, knjiga prva, „Globus“ i JAZU Zagreb 1990., str. 685-693

Osnutak bjelovarskog muzeja i istaknuta imena njegovih prvih djelatnika, Zbornik Osnivači i prvi kustosi muzeja u Hrvatskoj, Osijek 1990., str. 12-15

Urbanističko-graditeljski razvitak grada Bjelovara / Urbanistich-bauliche Entwicklung der Stadt Bjelovar, Plan grada Bjelovara, Bjelovar 1993.

Bjelovarska afera 1888. godine u svjetlu lokalnih izvora, u: Predavanja održana na prvom Znanstvenom skupu u Bjelovaru 5. listopada 1994. godine, u povodu 120. obljetnice proglašenja Bjelovara slobodnim i kraljevskim gradom (poseban otisak iz  Bjelovarskog zbornika br. 4-5, str. 31-40), Bjelovar 1994.

Posljedice napada na Bjelovar 29. rujna 1991. godine, Bjelovarski zbornik br. 4-5,  Bjelovar 1994., str. 149-171

Spomenička baština na meti agresora, u: Arheološka istraživanja u Zagrebu i zagrebačkoj regiji i Arheologija i obnova, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 17, Zagreb 1996., str. 149-150

Sjećanje na bjelovarsko kazalište (Presjek kroz kazališnu povijest Bjelovara),  Bjelovar 1997.

Obilježja arhitekture grada Bjelovara, poglavlje V, u knjizi: Mirela Slukan Altić,  Povijesni atlas gradova – sv. I Bjelovar, Bjelovar – Zagreb 2003., str. 121-135

O izgradnji zgrade Kraljevske velike realne gimnazije u Bjelovaru, Bjelovarski zbornik br. 7, Bjelovar 2006., str. 299-308

Dio ostavštine hrvatskih književnika s bjelovarskog područja u Gradskome muzeju Bjelovar, Muzeologija br. 43-44, Zagreb 2006./2007., str. 246-260

Epidemiološki izvještaj kraljevskog podžupanijskog liječnika dr. Izidora Schlicka iz 1888. godine,  Bjelovarsko-bilogorska županija: prošlost i sadašnjost. Sažeci radova sa znanstvenog skupa Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru, Bjelovar 2007., str.19-20

Bjelovar- prosvjetno i kulturno središte, u knjizi: II. Osnovna škola u Bjelovaru (1776.-2006.), Bjelovar 2007.

Prilog istraživanju povijesti Židova u Bjelovaru, Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru br. 1, Zagreb – Bjelovar  2007., str.  161-177        

The Municipal Museum of Bjelovar, Museum aktuell, Verlag dr. Christian Müller Straten, München 2008., str. 47-47

The secrets of the town of  Bjelovar: The Bjelovar Affair of 1888, Turist plus, br. 110, Zagreb 2008., str. 18-23

Židovi u Bjelovaru od 18. do 20. stoljeća. Presjek kroz povijest, Novi omanut, br. 107, Zagreb 2011., str. 1-4

Gradski muzej Bjelovar. Informativni vodič, Bjelovar 2012.

Željko Sabol – pjesnik dvaju gradova, u: Republika, br. 2,  Društvo hrvatskih književnika i „Školska knjiga“, Zagreb 2012.

Primjeri dnevničkih zapisa iz ratova s naglaskom na Domovinskom ratu 1991.-1995. i zbivanjima u Bjelovaru, Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru svezak 8, Bjelovar 2014., str. 413-433     

O otkrivanju spomen-ploče Josipu Jurju Strossmayeru u Bjelovaru 1924. godine, Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru sv. 9, Zagreb – Bjelovar 2015., str. 333-341

Knjige

Registar arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske, Varaždin 1990.; Bjelovar 1997.  (suautor)

Sedam stoljeća sajmovanja na području Bjelovarsko-bilogorske županije , Bjelovar 1999.

Secesija u Bjelovaru / Secession in Bjelovar / Art Nouveau in Bjelovar,  Bjelovar 2007. - Zagreb 2008.

Bjelovarski ratni tjedan – dnevnički zapisi 1991. Bjelovar 2012.

Bjelovarska imena europske likovne umjetnosti: Nasta Rojc, Vojin Bakić, Edo Murtić i Ivo Friščić, Bjelovar 2014.

Književnost

Ispovjedne meditacije (esej), u knjizi: Očenaš iz Hrvatske, Teovizija“ Zagreb 1996.

Perpetuum mobile (Deset pjesama), „Hrvatska misao“, Sarajevo 2003.

Quel qualcosa in noi, „Signum edizioni d'arte“, Milano 2008. (zbirka pjesama; na talijanski preveo prof. dr. Juraj Gracin)

Dugine boje duge – o slikarstvu Dine Trtovca iz osobnog, intimnog motrišta (esej), u: Tonko Maroević, Dino Trtovac (monografija), Zagreb 2013.

Osam pjesama, „Zadarska smotra“, Zadar 2017.


Zastupljen u antologijama

Zagrebački kontrapunkt  – Suvremeni hrvatski pjesnici svojemu glavnom gradu, „Forum“ HAZU Zagreb 1996. (ur. Slavko Mihalić)

Povrh starog Griča brda. Zagreb u hrvatskom pjesništvu 19. i 20. stoljeća, Zagreb 2000. (ur. Božidar Petrač)

Subića. Hrvatski pjesnici o životinjama, Zagreb 2010. (ur. Ana Horvat)

Oblizujući suze. Hrvatski pjesnici o ljubavi, Zagreb 2015. (ur. Ana Horvat)

Izvori (izbor)

Miroslav Martinić: Mladen Medar – povjesničar kulture i pisac. Djelo posvećeno Bjelovaru, Večernji list, Zagreb 25. 11. 1997., str. 11

Eduard Špoljar:  Novo ime hrvatskog pjesništva, Novi bjelovarac br. 3, Bjelovar 1997., str. 7

Mira Kolar Dimitrijević: Mladen Medar, Sedam stoljeća sajmovanja na području Bjelovarsko-bilogorske županije, Časopis za suvremenu povijest br 2,  Zagreb 2000.

M. Vezmarović – Z. Ivković - J. Vusić, Životopisi istaknutih učenika bjelovarske gimnazije, Bjelovarski zbornik br. 7, Bjelovar 2006.

Vlatka Billy – Mladen Vezmarović, Naši učenici – poznate osobe, II. Osnovna škola u Bjelovaru (1996.-2006.), Bjelovar 2006.  

Mirela Jušić, Nepoznato o poznatima, Mladen Medar – Gradski je muzej moj život, Bjelovarski list, br. 24, Bjelovar 2008., str. 10

Irena Kraševac, Tragom bjelovarske secesije, Vijenac br. 285, Zagreb 2008., str. 10

R/užica/ S/tojković/, U Milanu na talijanskom jeziku objavljena mala zbirka pjesama Mladena Medara – „Ono nešto u nama“, Bjelovarac br. 28, Bjelovar 2008., str. 6

Medar, Mladen, u: Miljenko Lapaine i Ivka Kljajić, Hrvatski kartografi – biografski leksikon, Zagreb 2009.

Zdravko Ivković, 40 godina Matice hrvatske Ogranak Bjelovar, Bjelovar 2011.

Ozren Kobsa, O povijesti Židova u Bjelovaru (predavanje Mladena Medara u Židovskoj općini u Zagrebu), Ha-kol, br. 118, Zagreb 2011., str. 41-42

Mladen Medar, u: Novi omanut br. 107, Zagreb 2011., str. 16  

Medar, Mladen, u: Hübners „Who is Who u Hrvatskoj – biografska enciklopedija vodećih žena i muškaraca Hrvatske“ (treće izdanje), Zagreb 2013.

Mira Kolar Dimitrijević, Iskreno i dojmljivo djelo o ratnim stradanjima Bjelovara: Mladen Medar „Bjelovarski ratni tjedan. Dnevnički zapisi 1991.“, Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru br. 8, Zagreb – Bjelovar 2014., str. 545-548

Marin Sabolović,  Bjelovarčanin Mladen Medar – novi član Hrvatskog P.E.N. centra, Bjelovarski učitelj br. 1-3, , Bjelovar 2015.

Ilija Pejić, Mirisi iscrpljena vala. Književni i kulturni život šireg bjelovarskog prostora u 20. stoljeću, ˝Alfa˝ Zagreb 2017.; str. 645-646 i 722-724

https://www.knjižnica-bjelovar.hr: Zavičajna zbirka Bjelovariana. Bibliografska baza podataka o Bjelovaru i bjelovarskom kraju – Medar, Mladen

Izvori