Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Mladen Bjažić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Mladen Bjažić (Zlarin, 26. siječnja 1924.24. siječnja 2017.,) hrvatski pjesnik, književnik, novinar i dugogodišnji urednik dječjih programa Radija i televizije Zagreb 1970-ih , zaslužnik hrvatskog stripa,[1][2] njegovatelj čakavskog narječja sa Zlarina[3]

Životopis

Rodio se je u Zlarinu. U Zagrebu je završio Učiteljsku školu i Filozofski fakultet. Zaposlio se je kao novinar. Uređivao je i dječje listove i časopise. Poslije Drugog svjetskog rata strip je bio uklonjen s novinskih stranica. Bjažić je vratio tu umjetnost nazad na mjesto. Dok je bio urednik dječjih listova Pionirska zastava i Pionir, vratio je strip na stranice tih listova. Time je uveo strip u tadašnje socijalističko društvo i potom obnovio produkciju hrvatskog stripa. Tako je vratio u strip Andriju Maurovića i braću Neugebauer, svjetski slavne hrvatske stripaše ali i otvorio mogućnosti napredka novom naraštaju hrvatskih stripaša (Delaču, Dovnikoviću, Goldschmiedtu, Parmakoviću, Bekeru...). Pored toga, pokrenuo i i inicirao prve poslijeratne zasebne strip-sveske. Uređivao je strip-zabavnike. Prvi je uređivao Vjesnikov strip-zabavnik Petko (1952.). Jeseni dvije godine poslije pokrenuo je legendarni Plavi vjesnik. Poslije je uređivao program za djecu i mladež na Televiziji Zagreb. Pisao je pjesme, prozne uradke i kazališne tekstove za djecu, književne eseje, novinske putopise i reportaže, televizijske adaptacije i scenarije.[1]

Njegovatelj zlarinske čakavštine. Od 2003. održavao je radionicu "Neka zvoni ča", kojom se brinuo da nove, i one stare, generacije upoznaju pravi zlarinski govor, te da se ne zaborave stare zlarinske riječi iz svakodnevnog govora, a koje su vremenom nestale iz razgovora.[1]

Nagrade i priznanja

Dobio je brojne prestižne nagrade. Ističe se Nagrada Andrija Maurović za životno djelo, za izniman doprinos hrvatskom stripu.[1]

Citati

„treba razgovarati o riječima, znati razlikovati razna značenja. Jer npr. beštija može biti svaka životinja- krava, muha, pas... ali može biti i čovjek ako nije- čeljade”
([3])


Djela

SF Romani

  • Osvajač 2 se ne javlja, koator Zvonimir Furtinger - roman, 1959.
  • Zagonetni stroj profesora Kružića, koator Zvonimir Furtinger - roman, 1960.
  • Varamunga - tajanstveni grad, koatorZvonimir Furtinger - roman, 1960.
  • Svemirska nevjesta, koator Zvonimir Furtinger - roman, 1960.
  • Mrtvi se vraćaju, koator Zvonimir Furtinger - roman, 1965.
  • Ništa bez Božene, koator Zvonimir Furtinger (drugo izdanje stroja prof. Kružića) - roman, 1973.

Pjesme i proza

  • 1952. Sjenica. Ilustrirao Slavko Marić. Zagreb: Mladost.
  • 1952. Pjesmice seki i braci. Ilustrirala Ema Bursać. Zagreb: Seljačka sloga.
  • 1956. Dok more bjesni. Ilustrirao Ljubo Ivančić. Zagreb: IBI.
  • 1966. Ratni dnevnik kurira Miše. Ilustrirao Zvonko Poldrugač. Zagreb: Epoha.
  • 1977. Pjegica. Split: Čakavski sabor.
  • 1979. Od admirala do ždrala: abeceda životinja. Ilustrirao Rudolf Sablić. Zagreb: Školska knjiga.
  • 1983. Pioniri ratnici. Ilustrirala Nina Kallay. Zagreb: Savez društava „Naša djeca“.
  • 1987. Patrolni čamac. Karlovac: Osvit, časopis za književnost, umjetnost i kulturu.
  • 1990. Tata nema vremena. Ilustrirao Ante Schramadei. Zagreb: Školska knjiga.
  • 1993. Opasno po život. Ilustrirao Goce Vaskov. Zagreb: Alfa.
  • 1998. Ispo’ leroja. Šibenik: Gradska knjižnica „Juraj Šišgorić“.
  • 2004. Zlarinski čaiku. Zagreb: Društvo hrvatskih književnika.
  • 2007. Nevere i bonace. Šibenik: Gradska knjižnica „Juraj Šišgorić“.
  • 2009. Sedamnaest malih i jedna velika priča. Ilustrirao Branko Lovrić Caparin. Šibenik: Gradska knjižnica „Juraj Šišgorić“.
  • 2010. Četvorka: pjesme za djecu i ostale. Ilustrirao Branko Lovrić Caparin. Šibenik: Gradska knjižnica „Juraj Šišgorić“.
  • 2011. Ma da ne bi: romancin. Šibenik: Gradska knjižnica „Juraj Šišgorić“.
  • 2013. Nosi me more. Šibenik: Gradska knjižnica „Juraj Šišgorić“.

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 ŠibenikIN: Rođendan Mladena Bjažića, ŠibenikIN, 26. siječnja 2012. Pristupljeno 2. veljače 2017.
  2. ŠibenikIN: Preminuo hrvatski novinar i književnik Mladen Bjažić, ŠibenikIN, 24. siječnka 2017. Pristupljeno 2. veljače 2017.
  3. 3,0 3,1 ŠibenikIN: Najave: Neka zvoni ČA, ŠibenikIN, 6. kolovoza 2012.Pristupljeno 2. veljače 2017.

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Mladen Bjažić koji govori o životopisu osobe iz Hrvatske treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.