Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, na inicijativu ravnatelja Željka Jozića, od 2014. godine pokrenuo je posebnu manifestaciju Mjesec hrvatskoga jezika. Potaknuti činjenicom da je hrvatski jezik od 1. srpnja 2013. godine postao službeni jezik Europske unije u Institutu su željeli u svih govornika hrvatskoga jezika podići razinu svijesti o važnosti očuvanja tog temelja hrvatskoga nacionalnoga identiteta: materinskoga jezika. Upravo je Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače uzet kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, a završetak je 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 1967. godine. Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka. Tako Mjesec hrvatskoga jezika logično zaokružuje priču o materinskom hrvatskom jeziku – jeziku naše pismenosti, kulture i identiteta.
Ovom manifestacijom u Institutu su željeli istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i sjajnom jezičnom poviješću. Hrvatski je jezik prošao prilično burna razvojna razdoblja, ali je unatoč svim poteškoćama uspio očuvati samobitnost i samosvojnost bez obzira na silne pritiske koji su u povijesti dolazili s raznih strana. Uzeo je ponešto od svakoga jezika koji ga je okruživao ili mu se silom nametao i preživio te je danas življi nego ikad. Slobodno se razvija, njime se slobodno piše i govori, a na međunarodnoj sceni zadobio je veliko priznanje postavši 24. službenim jezikom Europske unije.
Mjesec hrvatskoga jezika Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2014. godine obilježio je brojnim predstavljanjima jezikoslovnih monografija i znanstvenima skupovima, a na samome završetku predstavljen je časopis Hrvatski jezik, a 2015. godine uz brojna monografska izdanja objavio je i portal Bolje je hrvatski! na mrežnoj adresi bolje.hr.