Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Miloska Venera

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Miloska Venera
Aleksandros iz Antiohije,
oko 130.-100. pr. Kr.
mramor,
2,03 m
Louvre, Pariz
Portal: Likovna umjetnost

Afrodita s Melosa (grčki: Αφροδίτη της Μήλου, Aphroditē tēs Mēlou), poznatija kao Miloska Venera, je jedno od najpoznatijih umjetničkih djela. Smatra se kako predstavlja grčku boginju ljubavi i ljepote Afroditu (Venera, prema rimskoj mitologiji). Ime je dobila prema otoku Milos, u arhipelagu Cikladi, Egejsko more, Grčka, gdje ju je 1820. godine pronašao mještanin Yorgos Kentrotas. Kupio ju je francuski veleposlanik u Istanbulu 1821. godine, u vrijeme kada je Grčka bila pod osmanskom vlašću. Francuski kralj Luj XVIII. ju je donirao muzeju Louvre u Parizu gdje se danas drži za jedan od najvrijednijih izložaka.

Crtež Miloske Venere koji prikazuje izgubljeni dio postolja s natpisom.

Isklesana je iz mramora, u veličini nešto većoj od naravne (203 cm), nekad između 130. i 100. godine pr. Kr. Ruke, nakit i originalno postolje su joj izgubljeni poslije otkrića[1]. Prema natpisu na postolju, čije skice i prijepisi natpisa su sačuvani, Milosku Veneru je izradio Aleksandros iz Antiohije, iako se prvobitno djelo pripisivalo Praksitelu, ili njegovoj školi. Vijugava figura i moderna draperija daju joj dojam uzvišenosti. Nekada se pretpostavljalo da je u rukama držala dijete, krunu, štit, koplje, jabuku (milos na grčkom jeziku znači „jabuka”)[2], ili zrcalo u kojemu se divila svom odrazu, a u novije vrijeme - vreteno i konac[3]. Vjerojatno je prvobitno nosila metalni nakit, narukvice, naušnice i traku na glavi, od kojih su ostale samo zaglavne rupe za njih.

Milonska Venera je snažno utjecala na umjetnike od antike do renesanse, ali i na moderne umjetnike kao što je Salvador Dali (Milonska Venera s ladicama).

Poveznice

Izvori

  1. Vuk Radić, Znanstvenici još uvijek ne znaju gdje su nestale ruke sa skulpture Venere, telegram.hr 2015. Pristupljeno 28. lipnja 2017.
  2. Miloska Venera - Venera sa Milosa na artnit.net; Pristupljeno 28. lipnja 2017.
  3. VENERINA TAJNA Statua boginje lepote u stvari predstavlja prostitutku, blic.rs preko Daily Maila, 12. 05. 2015. Pristupljeno 28. lipnja 2017.

Vanjske poveznice