Milo Jukić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Milo Jukić (Deževice kod Kreševa, 1966.), hrvatski novinar i publicist iz BiH.

Životopis[uredi]

Bavi se književnošću, poviješću, etnologijom, publicistikom i dokumentarnim filmom. Književni radovi objavljivani su mu u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Rumunjskoj, Albaniji i Belgiji, a etnološki i povijesni u sarajevskim znanstvenim časopisima "Bosna franciscana" i "Hrvatska misao", u mostarskoj "Hercegovini" te u "Croatici", časopisu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i mnogih predgovora, recenzija, prikaza i leksikografskih natuknica, kao i većeg broja publikacija (monografija, ljetopisa, vodiča, brošura i sl.),

Triput je bio dobitnik nagrade Fondacije za izdavaštvo Sarajevo (Ministarstvo kulture i sporta FBiH): za roman "Samo jednom se gubi" (2012.)[1], za knjigu pjesama "Od koložega do snežnika" (2015.),[2] te za roman "Muke majstora Antona s Padove" (2020.), "Nagrade kreativnih događaja" UVKF (Ustanova Velenjska knjižna fundacija, Velenje, Slovenija) za 2013. godinu[3] te nagrade Udruženja izdavača i knjižara BiH na 26. sajmu knjiga Sarajevo kao najbolji književni urednik u BiH za 2013. godinu.[4] Uvršten u antologiju "Sublimisme balkanique" /poètes de Bosnie-Herzégovine/ (M.E.O., Bruxelles, 2014.).[5] Član je Društva pisaca BiH. Od 2015. bio je i član PEN centra BiH, a iz članstva je, zbog grube politizacije i ideologizacije spomenutog udruženja, zajedno s većim brojem književnika, istupio u svibnju 2020. godine.

Dobitnik je i Povelje za doprinos u očuvanju i obnovi kulturno-povijesnog naslijeđa BiH (Federalno ministarstvo kulture i sporta, 2019. godine).

Dugo godina bavio se novinarstvom (radio i TV-prilozi za "Glas Amerike", novinski prilozi i fotografije u brojnim dnevnim i tjednim novinama u BiH i Hrvatskoj). Na portalu "Bljesak" dosad je objavio više od 200 putopisa iz Albanije, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Češke, Francuske, Hrvatske, Italije, Mađarske, Makedonije, Njemačke, Rumunjske, Slovenije, Srbije i Švicarske.[6]

Posljednjih godina prozu, poeziju te povijesne crtice objavljuje na web stranici Miljenka Jergovića.[[1]]

Uredio je osam godišta ljetopisa "Lepenička dolina". Tajnik je Književne zaklade/fondacije "Fra Grgo Martić" i glavni urednik svih njenih izdanja. Živi u Kreševu (BiH).

Knjige (književnost)[uredi]

  • "Ožiljci i brazgotine" (zbirka poezije), CKO, Tešanj, 2010. godine
  • "Tri dana u Karaševu/Trei zile la Caraşova" (putopisna proza), Caraşova/Karaševo (Rumunjska), 2011. godine (dvojezično)
  • "Samo jednom se gubi" (roman), TKD "Šahinpašić", Sarajevo, 2013. godine, "Klepsidra", Kreševo, 2014. godine
  • "Od koložega do snežnika" (knjiga poezije), "Planjax", Tešanj, 2016. godine, [7]
  • "Od Đerdapa pa do Jadrana" (putopisno-dnevnička proza), "Klepsidra", Kreševo, 2017. godine
  • "Pitomošću okovano" (zbirka poezije), "Klepsidra", Kreševo, 2019. godine
  • "Muke majstora Antona s Padove", "Planjax", Tešanj, 2021. godine

Knjige (povijest i etnologija)[uredi]

  • "Deževice - pregled povijesnih zbivanja, toponomastika, sastav i podrijetlo stanovništva", 2001. godine
  • "Etnološki i povijesni prilozi iz kreševskog kraja 1", 2008. godine
  • "Znameniti i zaslužni Kreševljaci od najstarijih vremena do danas", 2011. godine
  • "Kiseljak u starim razglednicama, fotografijama i arhivskim dokumentima", 2015. godine
  • "Katolički rodovi župa Kreševo, Banbrdo (Lepenica), Kiseljak i Deževice 1742.-1992.", 2015. godine, 1. i 2. dio
  • "Katolički rodovi župe Fojnica 1742.-1992", 2017. godine
  • "Brnjaci" (monografija), 2019. godine
  • "Župa Banbrdo-Lepenica" (monografija), 2019. godine

Radovi iz etnologije i povijesti[uredi]

  • "Kratki pregled prva dva sveska Matice krštenih župe Kiseljak: 1884.-1895. i 1896.-1904.", Ljetopis «Kiseljak 2003.», HKD «Napredak»-podružnica Kiseljak, Kiseljak, 2004. godine
  • "Pokladni 'vukovi' u Deževicama", «Bosna Franciscana», Franjevačka teologija Sarajevo, broj 24., Sarajevo, 2006. godine, str. 125.-135.
  • "Popis umrlih od kuge u župi Kreševo 1765. godine", «Bosna Franciscana», Franjevačka teologija Sarajevo, broj 25., Sarajevo, 2006. godine, str. 305.-316.
  • "Popis umrlih od kuge u župi Kreševo 1783. godine", «Bosna Franciscana», Franjevačka teologija Sarajevo, broj 26., Sarajevo, 2007. godine, str. 255.-280.
  • "Rudarstvo i rudarski toponimi u Deževicama kod Kreševa", «Bosna Franciscana», Franjevačka Teologija Sarajevo, broj 27., Sarajevo, 2007. godine, str. 131.-176.
  • "Don Ivan Musić u narodnoj predaji lepeničkog kraja", «Bosna Franciscana», Franjevačka teologija Sarajevo, broj 27., Sarajevo, 2007. godine, str. 305.-309.
  • "Ta'te („bosansko zvono“) u Vrancima", "Bosna franciscana", broj 28., Franjevačka teologija Sarajevo, Sarajevo, 2008. godine, str. 295.-299.
  • "Potkivanje jaja u Kreševu", "Bosna franciscana", broj 28., Franjevačka teologija Sarajevo, Sarajevo, 2008. godine, str. 289.-293.
  • "Četiri legende iz Deževica" (u knjizi Etnološki i povijesni prilozi iz kreševskog kraja 1)
  • "Doseljavanje katolika iz austrougarskih zemalja u Visoko, Kiseljak, Kreševo, Tarčin i Pazarić 1878.-1918.", «Bosna Franciscana», Franjevačka teologija Sarajevo, broj 29., Sarajevo, 2008. godine, str. 117.-153.
  • "„Nestala“ sela i zaseoci u okolini Kreševa 1765-1945.", «Bosna Franciscana», Franjevačka teologija Sarajevo, broj 30., Sarajevo, 2008. godine, str. 143.-163.
  • "Hercegovački ustanak (1875.-1878.) u kreševskim samostanskim ljetopisima", Zbornik radova sa simpozija „Uloga Hrvata u Hercegovačkom ustanku (1875.-1878.)“, Ljubuški, 2009. godine, str. 167.-196.
  • "Odjeci Hercegovačkog ustanka (1875.-1878.) u japanskome tisku" (sa mr. sc. Miho Shimizu), Zbornik radova sa simpozija „Uloga Hrvata u Hercegovačkom ustanku (1875.-1878.)“, Ljubuški, 2009. godine, str. 275.-288.
  • "Šumnjake (vile), šumnjaci (vilenjaci), kurjaci (vukodlaci) i muronji (vampiri) u narodnoj tradiciji Karaševaca", „Bosna franciscana“, Franjevačka teologija Sarajevo, broj 31., Sarajevo, 2009., str. 275.-294.
  • "Novi podaci o podrijetlu nobelovca Ive Andrića", „Croatica“, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, godište XXXVII, broj 57, Zagreb, 2013. godine, str. 255.-270.[8]
  • "Župa Banbrdo (Lepenica) i katolici u lepeničkom kraju od najstarijih vremena do uspostave austrougarske vlasti", Zbornik radova "Lepenička dolina", Federalno ministarstvo kulture i sporta, Sarajevo, 2019. godine str. 17.-55.
  • "Fra Grgo Martić kao posrednik između Katoličke Crkve i osmanlijske vlasti u neobjavljenim ljetopisima Franjevačkoga samostana Kreševo", "Hercegovina", Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Hrvatski institut za povijest Zagreb, broj 6 - 2020., serija 3, Mostar, 2020. godine, str. 209.-232.[9]

Simpoziji[uredi]

  • Međunarodni simpozij za balkansku dijalektologiju „Interkulturalnost, interferencije i današnje lingvističke stvarnosti“ (“Interculturalitate, interferenţe şi realităţi lingvistice actuale”), Caraşova (Karaševo) u Rumunjskoj, 9.-11. svibnja 2008. godine, Narodni govor Kreševa u Bosni - od uzorka za određivanje standardnog hrvatskog do moguće asimilacije u bosanski jezik
  • Međunarodni simpozij „Uloga Hrvata u Hercegovačkom ustanku (1875.-1878.)“, Ljubuški, 12.XII.2008. godine, Don Ivan Musić u narodnoj predaji Lepeničkog kraja
  • Rumunjsko-hrvatski etnološki seminar (Seminarului de etnologie romano-croat), Caraşova (Karaševo) u Rumunjskoj, 2./3.X.2009. godine, Vile, vilenjaci i vukodlaci u narodnoj tradiciji Karaševaca (Vảlve şi vảrcolacii ỉn tradiţia popularả caraşoveneascả)
  • Međunarodni znanstveni skup "Dragutin Lerman između snova i stvarnosti", Kreševo, 18./19.X.2014., Socijalne i političke prilike u vrijeme Lermanova boravka u Kreševu prema franjevačkim ljetopisima
  • Međunarodni znanstveno-stručni skup "Bosanski ban Tvrtko 'pod Prozorom u Rami'", Prozor, 11.VIII.2016. godine, Migracije iz Rame u Lepeničku dolinu i na sarajevsko područje od sredine 18. stoljeća
  • Istraživački projekt „Ivo Andrić u europskom kontekstu“, 10. Simpozij „Andrićev Omerpaša Latas“, Bukurešt, 12.-14.X.2017. godine, Sa pašom i nekako, ali sa pašalijama nikako!“ / Fra Grgo Martić kao posrednik između katoličke crkve i osmanlijske vlasti u neobjavljenim ljetopisima Franjevačkog samostana Kreševo
  • Okrugli stol "Baština Lepeničke doline", Ministarstvo kulture i sporta FBiH, Kiseljak, 13.IX.2018. godine, Župa Banbrdo (Lepenica) i katolici u lepeničkom kraju od najstarijih vremena do uspostave austrougarske vlasti
  • Okrugli stol "Zavičajnost i imaginacija", Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj, 8. XII. 2019. godine, Odbljesci zavičajnosti u djelima starije generacije kreševskih pjesnika

Film[uredi]

  • Dokumentarni film „Fra Grgo Martić – bosanski Homer" (scenarij, 2010.), neovisna produkcija
  • Dokumentarni serijal „Bosna u franjevačkim ljetopisima“ (scenarij i režija, 2021.), 12 epizoda, BHT /državna televizija BiH/

Izvori[uredi]

  1. ↑ http://www.fondacijaizdavastvo.ba/images/stories/dokumenti/Odluka_o_izboru_korisnika_sredstava_za_programsk_Podrska%20djelima_domacih_autora_2012.pdf
  2. ↑ http://www.fondacijaizdavastvo.ba/images/stories/dokumenti/2015/Odluka_o_izboru_korisnika_sredstava_za_programsku_stavku_Nova_djela_domacih_autora_2015.pdf
  3. ↑ “LIRIKONFEST” SLOVENIJA Uspješan nastup bh. pjesnika, među nagrađenima Milo Jukić (Pristupljeno 27.06.2013.)
  4. ↑ http://www.klix.ba/vijesti/kultura/sajam-knjige-posjetilo-50-000-ljudi-izlagacima-dodijeljene-nagrade/140428072#28
  5. ↑ http://www.librairiewb.com/9782930702728-sublimisme-balkanique-tome-2-poetes-de-bosnie-herzegovine-tomislav-dretar/
  6. ↑ https://www.bljesak.info/tagovi/Milo%20Juki%C4%87
  7. ↑ http://www.jergovic.com/ajfelov-most/dolazi-milo-jukic/
  8. ↑ http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=163828
  9. ↑ Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe, No. 6, 2020. https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=19405&fbclid=IwAR3D_rpXTyIUyXPaT4G-NjuoFyon5INlByZ_WQsosUD5AkL7H0Bh9mdSXgE Pristupljeno 1. prosinac 2020. 

Vanjske poveznice[uredi]

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Milo_Jukić&oldid=434551"