Milenko Brkić | |
---|---|
zastupnik Zastupničkog doma FBiH | |
trenutačno | |
u službi od 2002. – 2010. | |
Premijer(i) | Ahmet Hadžipašić (2003. - 2007.) Nedžad Branković (2007.) Ahmet Hadžipašić (2007.) Nedžad Branković (2007. - 2009.) Mustafa Mujezinović |
predsjednik HDZ-a BiH (v. d.) | |
trajanje službe 15. ožujka 1992. – 14. studenoga 1992. | |
Prethodnik | Stjepan Kljujić |
Nasljednik | Mate Boban |
Rođenje | 2. veljače 1944. |
Smrt | 19. kolovoza 2017. |
Politička stranka | Hrvatska narodna zajednica BiH |
Zanimanje | sveučilišni profesor, političar |
Milenko Brkić (Sarajevo, 2. veljače 1944. – Bijakovići, Čitluk, 19. kolovoza 2017.), hrvatski bosanskohercegovački političar.
Životopis
Rođen u Sarajevu 2. veljače 1944. Osnovnu školu završio je u Čitluku, Učiteljsku školu u Mostaru, Filozofski fakultet u Sarajevu. Kratko je radio u Medicinskoj školi u Sarajevu odakle prelazi na Filozofski fakultet u Sarajevu, gdje je i doktorirao. Biran je u sva zvanja od asistenta do redovnog profesora. U zvanje redovnog profesora biran je 1989. godine, a na Fakultetu je obnašao i brojne dužnosti od pročelnika katedre do dekana OOUR-a Filozofija 1983/1984. i 1984/1985. Objavio je osam knjiga i više od 200 radova. U dva navrata biran je za člana Vlade BiH, kao ministar obrazovanja, znanosti i kulture, te kao ministar za vjerska pitanja.
Godine 1992., nakon što je smijenjen Kljujić s položaja predsjednika HDZ-a BiH, po Tuđmanovom naređenju,[1] Brkić 15. ožujka postaje vršitelj dužnosti predsjednika stranke, da bi ga u studenome iste godine naslijedio Mate Boban. Poslije obnavlja Hrvatsku narodnu zajednicu. i kao njen predstavnik, u dva mandata, po četiri godine, postaje zastupnik Zastupničkog doma Parlamenta FBiH od 2002. do 2010. godine.
2009. godine pokreće privatni Fakultet društvenih znanosti u Bijakovićima, a godinu dana poslije osniva i Sveučilište 'Hercegovina', u koje se uključuju još dva privatna fakulteta iz Mostara, Fakultet za menadžment resursa i Fakultet međunarodnih odnosa i diplomacije.
Izvori
- ↑ Tomac, Zdravko. Predjsednik: protiv krivotvorina i zaborava. Slovo M. 2004. Str 232.