Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Mile Klarić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Datoteka:Mileklaric.jpg
Mile Klarić

Mile Klarić (Stankovci, 24. travnja 1933.) je hrvatski pjesnik.

Životopis

Mile Klarić, pjesnik, rođen je 24. travnja 1933. godine u Stankovcima u brojnoj obitelji Anuše i Anselma Klarića. Dvanaesto od trinaestero djece, djetinjstvo je proživio okružen toplinom obiteljskog sklada i u svetački skrušenom okrilju dobrote. Nakon uspješno završene pučke škole u rodnim Stankovcima, nastavlja školovanje u Hrvatskoj gimnaziji u Zadru. Po završetku studija medicine u Zagrebu vraća se u Zadar, gdje stalno živi i radi u zdravstvu; specijalizira otorinolaringologiju i završava poslijediplomski studij otorinolaringologije i audiologije na ORL klinici Šalata u Zagrebu.


Književni rad

Žicu pjesničku Mile je Klarić naslijedio od spomenutog mu oca Anselma i djeda Cmate, koji su bili ravnokotarski guslari i narodni pjesnici.

Poezijom se počeo baviti još u đačkim klupama, a prve poetske radove objavljuje u časopisu Polet. U Sekciji za književnost Pododbora Matice hrvatske u Zadru, čiji je aktivni član, organizirao je, između ostalog, i književne večeri, nastupajući prilikom gostovanja poznatih hrvatskih pjesnika (Krkleca, Cesarića i dr.). U to vrijeme pokreće i uređuje školski list Informator u Hrvatskoj gimnaziji u Zadru.

Poradi pisanja o S. S. Kranjčeviću, kojom je prigodom istakao značaj i ulogu njegove domoljubne lirike, biva opomenut te ga otada počinje motriti ondašnja vlast, a od koje, u najranjavijoj dobi, kao vicematurant, doživljava bezrazložni i nečovječni nasrtaj, jer je govorio hrvatski jezik. Ali, izdržao je sve te nevolje, doživjevši uskrsnuće Hrvatske, oprane od poniženja. Kasnije, nakon godina šutnje, objavljuje pjesme u mnogim listovima i časopisima, kao i u tri skupne knjige izabranih pjesama hrvatskih pjesnika – liječnika: „Vukovarsko zvono“, „Lijet sarmatskog sokola“, „Sat bezvremena“, te u skupnoj zbirci „Naša velečasna maslina“, 2006.

Nakon prvih slobodnih i višestranačkih izbora 1990. biran je u Izvršno vijeće skupštine općine Zadar na mjesto sekretara zdravstva, socijalne skrbi i obitelji, na kojoj je dužnosti ostao do 1995. Kroz to je vrijeme, za Domovinskog rata, bio i članom Kriznog štaba obrane grada Zadra. Međutim, nije bio potpisnikom, odnosno članom nijedne stranke u tim vremenima.

Danas, kao umirovljenik, živi i djeluje u Bibinjama.

Djela

  • „Suza za najljepšu“, 1998.
  • „Razapeti život“, 2008.

Nagrade

  • „Nagrada grada Zadra za životno djelo 2008.“