Mijo Bzik (Mučna Rijeka kraj Koprivnice, 13. rujna 1907. – Zagreb, 21. lipnja 1945.) bio je ustaški doglavnik,[1] hrvatski novinar i publicist.
Jedan je od osnivača i suradnika Hrvatskog domobrana (1928.) Po izlasku iz tamnice 1933. iselio iz Hrvatske i pristupio ustašama u vježbovnom logoru Janka-puszta.[1]Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Sudjelovao u organizaciji atentata na kralja Aleksandra I. Karađorđevića 1934.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. U izbjeglištvu u Italiji uređivao ustaška glasila Grič i Ustaša.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
Vratio se u Hrvatsku zajedno s Pavelićem.[1] Sudjelovao u osnivanju logora za istrebljenje Srba i Židova.[2]
Kao poglavnikov pobočnik, obavljao poslove u svezi s novinstvom i promidžbom. U početku 1942. imenovan je povjerenikom za novinstvo pri Predsjedništvu Vlade NDH, s osobitim naglaskom na suradnji s talijanskim fašističkim atašeom za tisak u Zagrebu Bertonijem.[1] U prvoj okružnici naredio je: "upozoravam hrvatsko novinstvo, da je dužno držati se u najvećoj ustaškoj stegi i bezuvjetno izvršavati sve odredbe i ravnati se po svim uputama ovoga povjereništva. Novinarski rad u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, kao i sav drugi rad, mora se temeljiti isključivo na radu, dužnosti i odgovornosti i to najveće ustaške odgovornosti(...)"; "svatko mora pisati ustaški i cijeli ton novina mora biti stopostotno ustaški i to u svakom pogledu, svugdje i svagda, ustaški do kraja"; "Riječ Srbin ima nestati, kad se radi o Vlasima u Hrvatskoj. Mora ju zamijeniti riječ komunist" itd.[1]
Imao je čin ustaškog pukovnika.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Po napuštanju Zagreba u svibnju 1945. zarobila ga je Jugoslavenska armija, a Vojni sud u Zagrebu osudio ga je jer je, prema presudi, "[...] sudjelovao u organizaciji i izradi plana ubijanja 'radi odmazde' i kao jedan od 'rasova' organizirao, naređivao i sam izvršavao surove zločine nad narodom".Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Izrečena mu je smrtna kazna[3] vješanjem, koja je izvršena dan kasnije.[1]
Djela
Promicao je ideje ustaške organizacije te istraživao i pisao povijest ustaštva.
- Ustaška borba (1942.)
- Ustaška pobjeda (1942.)
- Ustaška misao (1943.)
- Ustaški pogledi (1944.)
Uredio je, komentarima popratio i objelodanio govore Ante Pavelića Putem hrvatskog državnog prava (1942.).[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Zvonimir Despot: Tko je bio ustaški doglavnik Mijo Bzik
- ↑ Povjerenik NDH na Pagu Juraj Crljenko svjedoči da je Bzik bio 1941 među osnivačima logora za istrebljenje Slana na Pagu, Novi list, 31. srpnja 1985.
- ↑ 3,0 3,1 LZMK Hrvatska enciklopedija Natuknica: Bzik, Mijo, www.enciklopedija.hr (pristupljeno 30. prosinca 2017.)
- Krušelj, Željko (2002). "Poglavniku odan do smrti - dva neobjavljena svjedočanstva o Miji Bziku" (PDF). Podravina 1 (1): 163–180. https://hrcak.srce.hr/79119 Pristupljeno 12. siječnja 2021.