Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Mihalj, zagrebački biskup

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Mihalj, dvadeseti zagrebački biskup, nasljednik Ivana I.

Životopis

Prije imenovanja za zagrebačkog biskupa bio je prepozit Crkve u Transilvaniji. Godine 1295. postaje zagrebačkim biskupom. Također je, uz biskupsku dužnost, bio i kancelar slavenskog hercega Alberta.[1] Za vrijeme biskupovanja sklapa trajno prijateljstvo sa Babonićima. Nakon smrti kralja Andrije, 1301. godine, Mihalj prelazi na stranu napuljskih pretendenata na ugarsko-hrvatsko prijestolj. Papa Benedikt XI. proglasio ga je ostrogonskim nadbiskupom. Na njegovom pečatu nalazi se prvi likovni prikaz zagrebačke katedrale.

1. rujna 1297. godine u Požegi biskup spominje ime grada Zalathnuk što se danas smatra prvim spomenom grada Slatine.[2] Također je proglasio i mjesto Ugra slobodnom općinom i osnovao trgovište.[3] Najvjerojatnije 1296. godine, osnovao je slobodnu ves Vugrovec.

Izvori

  1. zg-nadbiskupija.hr, pristupljeno 4. prosinca 2015.
  2. www.glas-slavonije.hr, pristupljeno 4. prosinca 2015.
  3. os-kasina.com.hr, pristupljeno 4. prosinca 2015.