Toggle menu
244,5 tis.
102
18
638,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Meiji (razdoblje)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Predložak:Wikiprojekt 10000/Ikona

Car Meiji (1872.)

Meiji razdoblje (nihongo: 明治時代 Meiji jidai) bilo je razdoblje u japanskoj povijesti koje je trajalo od 23. listopada 1868. do 30. srpnja 1912.[1] Označava početak Japanskog Carstva i vrijeme dubokih društvenih, političkih i gospodarskih promjena. Japan se tada transformirao iz izoliranog feudalnog društva koje je bilo u opasnosti od kolonizacije od strane Zapada u modernu, industrijaliziranu državu-naciju i novu velesilu.

Promjene su bile temeljene na prihvaćanju zapadnih znanstvenih, tehnoloških, filozofskih, pravnih i estetskih ideja. Posljedice su bile duboke i trajno su izmijenile japansko društvo, unutarnju politiku, gospodarstvo, vojsku i vanjske odnose. Meiji razdoblje poklapa se s vladavinom cara Meijija. Prethodilo mu je Keiō razdoblje, a naslijedilo ga je Taishō razdoblje nakon dolaska cara Taishōa na prijestolje.

Unatoč brzom razvoju i modernizaciji, promjene su naišle i na otpor. Brojni nezadovoljni pripadnici bivšeg sloja samuraja digli su pobune protiv vlade, najpoznatija od kojih je bila Satsumska pobuna koju je 1877. predvodio Saigō Takamori. Ipak, mnogi samuraji poput Itō Hirobumija i Itagaki Taisukea ostali su lojalni te su aktivno sudjelovali u nastanku nove države.

Obnova Meiji (Meiji ishin)

Dana 3. veljače 1867. četrnaestogodišnji princ Mutsuhito naslijedio je svoga oca cara Kōmeija i postao 122. car Japana pod imenom Meiji.

U to se vrijeme na vladajući šogunat vršio pritisak da modernizira zemlju i ujedini tradicionalne vrijednosti s modernim dostignućima. Mladi je car podržavao te ideje, što je dovelo do poziva na obnovu carske vlasti.

Dana 9. studenoga 1867. tadašnji šōgun Tokugawa Yoshinobu predao je svoje ovlasti caru i službeno abdicirao deset dana kasnije.[2] Obnova Meiji službeno je proglašena 3. siječnja 1868. formiranjem nove vlade, dok je pad Edoa u ljeto iste godine označio kraj Tokugawa šogunata i početak nove epohe – Meiji.

Pet načela iz 1868. (Povelja s pet odredbi)

Prvi službeni dokument nove vlade bila je Povelja s pet odredbi (Gokajō no goseimon) iz 1868., kojom su vođe Meiji razdoblja iznijele svoje glavne političke i društvene ciljeve. Njezine odredbe glasile su:

  • „Uspostavit će se savjetodavna skupština i sve će se državne odluke donositi javnim raspravama.”
  • „Svi slojevi društva, visoki i niski, moraju zajednički raditi na upravljanju državom.”
  • „Svakom će čovjeku, bez obzira na stalež, biti dopušteno slijediti vlastiti poziv, kako ne bi bilo nezadovoljstva.”
  • „Loši običaji prošlosti bit će odbačeni, a sve će se temeljiti na pravednim zakonima prirode.”
  • Znanje će se tražiti širom svijeta radi jačanja temelja carstva.”

Ovi principi poslužili su kao temelj modernizacije japanske države i društva.

Izvori

  1. Nussbaum, Louis-Frédéric. (2005). "Meiji" in Japan Encyclopedia, p. 624 na Google knjigama .
  2. Takano, p. 256.