Mavrov brevijar

Mavrov brevijar je brevijar koji je napisao Blaž Baromić 1460. u Vrbniku na otoku Krku za vrbničkog popa Mavra.

Vlasnici knjige

Prvi vlasnik brevijara, Mavar, bio je vrbnički pop, koji je u razdoblju od 1471. do 1483. službovao na području Konavala, o čemu je na marginama brevijara zapisao: "to pisa pop Mavar z'Vrbnika kada stojaše v Konavli poli Dubrovnika". Brevijar je ukraden iz Vrbnika vjerojatno koncem 18. stoljeća. Godine 1982. tadašnja Hrvatska republika otkupila ga je od talijanskog privatnog vlasnika Umberta Pezzolija u Rimu, za vrlo veliki iznos, tako da je danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Opis knjige i njezina sadržaja

Knjiga ima 417 listova pergamene. Napisan je u dvama stupcima po 30 redaka ustavnom glagoljicom i ukrašen lijepim crvenim i zelenim inicijalima. Ima velik broj spojenica, njih oko 270. Knjiga rabi hrvatski naziv za glagoljsko pismo. Ona potvrđuje i neuniformiranost hrvatskih liturgijskih knjiga. Smatra se da je u Mavrovu brevijaru sačuvana najstarija varijanta nacionalnoga lokalnog oficija (službe), redigirana na hrvatskom tlu. Brevijar donosi treću, dotada nepoznatu, inačicu službe sv. Ćirila i Metoda. Vrlo je zanimljiv kult sv. Ilije kakav se nalazi u latinskim knjigama zagrebačke crkve, pa se naslućuje da je taj kult hrvatskim glagoljašima stigao iz francuskih obrednih knjiga preko Zagreba.

Astronomski sadržaj brevijara

Za povijest hrvatske astronomije važni su komputistički krugovi i njihovo tumačenje koje je Mavrovu brevijaru dodao pop Jure iz Baške 1471. Na jednoj je stranici dan krug zlatnih slova i epakta, a na drugoj krug nedjeljnih slova. U krugovima su upisana slova koja odgovaraju pojedinim brojevima. Nedjeljna slova služila su za određivanje dana u mjesecu. Epakti su brojevi koji su jednaki broju dana od mlađaka do željenoga dana, obično proljetnog ekvinocija ili ravnodnevice, a služili su za određivanje datuma Uskrsa. Strogo određenim postupcima koji su dani ispod donesenih krugova, određivani su željeni dani u godini. Bilo je potrebno mnogo truda i vremena da se izradi kalendar, da se odredi uskrsna nedjelja, a također da se pritom kalendar prilagodi i mjesnim običajima i slavljenjima svetaca.

Rukopis ukazuje na važnost pridavanu astronomiji u obrazovanim društvenim krugovima hrvatskoga srednjovjekovlja, kao i povezanosti zakonitosti gibanja nebeskih tijela i događaja u crkvenoj godini.

Povezani članci

• Hrvojev misal
• Hvalov zbornik
• Lucidar
• Misal kneza Novaka
• Misal po zakonu rimskoga dvora
• Splitski evanđelistar
• Staroslavenski jezik