Marko Dragić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Marko Dragić
 Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava)
Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak.
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir književnik

Marko Dragić (Prozor-Rama, 10. srpnja 1957.) filolog, redoviti profesor

Životopis

Dragić, Marko, filolog, redoviti profesor u trajnom zvanju (Gmići kraj Prozora (Poljana na Makljenu), 10. srpnja 1957.). U rodnom mjestu završio pučku školu i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zadru završio studij i diplomirao hrvatski i latinski jezik i književnost (1980.). Poslijediplomski doktorski studij završio je i doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, temom Hrvatske predaje i legende iz Bosne i Hercegovine (2000.) Živi i radi u Splitu i Mostaru. Radio kao profesor hrvatskoga i latinskoga jezika u Srednjoškolskom centru u Prozoru (1980.-1988.). Obnašao više dužnosti u politici i izvršnoj vlasti: predsjednik Općinskog vijeća Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine Prozor (1988.-1990.), načelnik PS Rama – Prozor, (1990.-1993.), pomoćnik te zamjenik ministra MUP-a HR HB (1993.-1995.), član predsjedništva HDZ-a BiH (1994.-1996.), član te predsjednik Upravnog odbora HPT-a (1994.-1998.), zastupnik u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije (1996-1998), član Predsjedništva Matice hrvatske Mostar (2000.-2002.), ravnatelj HABENE (1995. – 2002.), osnivač Federalne novinske agencije (FENE) te zamjenik generalnog direktora FENE i dr. Pukovnik je. Redoviti profesor u trajnom zvanju je na Filozofskom fakultetu u Splitu, gdje je od 2005.-2007. bio pročelnik Odsjeka za kroatistiku, te predsjednik Etičkoga povjerenstva (2007.-2010.), predstojnik je Katedre za književnost i kulturu, voditelj Modula za književnost i kulturu na doktorskom studiju humanističkih znanosti. Od 2017. član je Matičnog odbora za filologiju pri Nacionalnom vijeću za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske. Od 2009. ekspert je pri Ministarstvu nauke Crne Gore.

Kao gostujući profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru od 2007. do 2012. godine obnašao je dužnost prodekana za znanost. Profesor je i mentor na poslijediplomskim doktorskim studijima: Hrvatska kultura i civilizacija, te Kroatistika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; Humanističke znanosti na Filozofskom fakultetu u Splitu; te Kulture i jezici u kontaktu na Filozofskom fakultetu u Mostaru.[1] Pod njegovim mentorstvom napisano je i obranjeno 634 diplomska i završna rada na filozofskim fakultetima u Splitu i Mostaru te četiri doktorske disertacije filozofskim fakultetima u Zagrebu, Splitu i Mostaru. U desetak država objavio je 180 znanstvenih radova te 174 prikaza, književnih kritika, ekspertiza i popularnih radova, autor je 11 znanstvenih knjiga te po jednog fakultetskog udžbenika i priručnika. Od 1999. do 2014. bio je urednik u ediciji Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga (1999.-2014.). O njegovim je djelima objavljeno nekoliko znanstvenih i stručnih radova, eseja, te preko stotinu prikaza. Od objavljenih radova u časopisima, 24 se indeksira u SCOPUSU a u WoS-u CC i CCC 28 radova. Citiran je preko 2.000 puta

Predsjednik Republike Hrvatske odlikovao ga je Redom hrvatskoga trolista, Spomenicom domovinske zahvalnosti i Spomenicom Domovinskoga rata. Dobitnik je Priznanja „Top 20 profesora na fakultetima u akademskoj godini 2013/2014 - po izboru studenata".[2] Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu 2020. dodijelio mu je Nagradu za izvrsnost u nastavi i radu sa studentima.

Uvršten je u enciklopedije: Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine; Biografsku enciklopediju vodećih ličnosti Hrvatske[3]; Who is Who World Society; Who's in the World 2013., 30th Edition, A Who's Who in America Publication, New Jersey, U. S. A. 2013.[4][5][6][7][8], Ko je ko u Bosni i Hercegovini, 2014., te u leksikone. Član je Matice hrvatske, Hrvatskog filološkog društva, Književnog kruga Split. Redoviti je član Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine, Sarajevo. Supruga Kata (1960.), djeca: dipl. iur. Josip (1981.), izv. prof. dr. sc. Helena (1983.), mag. soc. rada Marija (1988.).

Djela

  1. Tradicijske priče iz Zagore. Književni krug Split; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. Split 2017.
  2. Poetika i povijest hrvatske usmene književnosti, (Fakultetski udžbenik), Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2008.
  3. Hrvatska književnost katoličke obnove i prvoga prosvjetiteljstva (Hrvatska barokna književnost), Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split 2006.
  4. Usmene epske pjesme iz Neretve kod Konjica, (supriređivač s Tomom Anđelićem), Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine, Mostar 2006.
  5. Hrvatska usmena književnost Bosne i Hercegovine, lirika, epika, retorika, Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga, knjiga 4, Matica hrvatska i HKD Napredak, Sarajevo, 2006.
  6. Hrvatska usmena književnost Bosne i Hercegovine, proza, drama i mikrostrukture, Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga, knjiga 5, Matica hrvatska i HKD Napredak, Sarajevo 2005.
  7. Književna i povijesna zbilja (kroatološke teme), HKD Napredak, Split, 2005.
  8. Od Kozigrada do Zvonigrada (hrvatske povijesne predaje i legende iz Bosne i Hercegovine, Mala nakladna kuća Sv. Jure i Zajednica izdanja ranjeni labud, Baška Voda – Mostar - Zagreb, 2001.
  9. Deset kamenih mačeva (hrvatske predaje i legende iz Bosne i Hercegovine, Mala nakladna kuća Sv. Jure, Baška Voda, 1999.
  10. Duša tilu besidila (hrvatske pučke molitvene pjesme iz BiH, Mala nakladna kuća Sv. Jure, Baška Voda, 1997.,
  11. Zakopano zvono (predaje i legende u Šematizmu fra Petra Bakule, Mala nakladna kuća Sv. Jure, Baška Voda, 1996., (1. izdanje) 1997. 2. izdanje)
  12. Tuj tunja, tu jabuka (hrvatske narodne pjesme iz Rame), Mala nakladna kuća Sv. Jure, Baška Voda, 1995.
  13. Ramo moja (hrvatske narodne pjesme iz Rame), Franjevački samostan Šćit-Rama i Matica hrvatska ogranak Rama-Prozor, Sarajevo, 1992.

Izvori

  1. ↑ Detalji znanstvenika: Marko Dragić
  2. ↑ Srednja.hr najbolje ocjenjenim profesorima u 2013./2014. godini šalje priznanja
  3. ↑ Prof. dr. sc. Marko Dragić među vodećim ličnostima u Hrvatskoj (Bljesak.info)
  4. ↑ Marko Dragic, the only BH Scientist in the publication Who’s Who in the World
  5. ↑ Dr. Dragić jedini bh. naučnik u "Who's Who in the World"
  6. ↑ Dragić u eliti (BH Dani 923, 20.02.2015.)
  7. ↑ Publikacija 'Ko je ko u svijetu': Jedini naučnik iz BiH na listi je Marko Dragić
  8. ↑ Prof. dr. Marko Dragić jedini profesor iz BiH objavljen u publikaciji Who's Who in the World
  1. Who's in the World 2013., 30 th Edition, A Who's Who in America Publication, New Jersey, U. S. A. 2013.
  2. WHO IS WHO U HRVATSKOJ, Biografska enciklopedija vodećih žena i muškaraca Hrvatske, Zug, Schweiz, 2011.
  3. Životopis Marko Dragić Radovi Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost, XII-XIII Sarajevo, 2010.-2011.
  4. Ko je ko u Bosni i Hercegovini, Tešanj, 2014.
  5. Mirko Marjanović: Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska, Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001.
  6. Mirko Marjanović / Ivanka Miličević Capek, Marko Dragić, u: Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine, Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine, 1, Mostar, 2009.

Vanjske poveznice

1. #http://inet1.ffst.hr/marko.dragic 2. #http://www.sarajevotimes.com/marko-dragic-bh-scientist-publication-whos-world/ 2. #https://www.youtube.com/watch?v=n5bDFX5zPaY 3. #https://www.youtube.com/watch?v=tVtPMqkyVog 4. #https://www.youtube.com/watch?v=NaHYbicTboQ&t=54s 5. #https://www.dnevnik.ba/dogadaji/video-predstavljena-knjiga-o-hercegovackim-svadbenim-obicajima-snimljeni-prvi-kadrovi-filma 6.#http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=11953&podaci=biografija 7.#http://inet1.ffst.hr/marko.dragic?@=20o1t#profile_prikaz_75641 8.#http://www.matica.hr/vijenac/321/AKO%20SE%20PO%20JUTRU%20DAN%20POZNAJE/ 9.#http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=27015 10.#https://scholar.google.com/scholar?hl=hr&as_sdt=0%2C5&q=Marko+Dragi%C4%87&btnG=

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Marko_Dragić&oldid=102706"