Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Mađarski plesovi

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Mađarski plesovi
Ungarische Tänze
Skladatelj Johannes Brahms
Nastanak od 1853. do 1880.
Kataloška oznaka WoO 1
Forma ciklus
Broj stavaka 21
Trajanje oko 50 minuta

Mađarski plesovi, WoO 1 (njem. Ungarische Tänze) zbirka je od 21 skladbe za klavir četveroručno Johannesa Brahmsa, izdana u 4 knjige. Mađarski plesovi su jedno od najpoznatijih Brahmsovih, a i svjetskih djela.

Nastanak

Johannes Brahms je bio njemački skladatelj, pijanist i dirigent iz razdoblja romantizma. Veći dio profesionalnog života proveo je u Beču, gdje je bio lider glazbene scene, a slovi za jednog od značajnijih skladatelja druge polovice 19. stoljeća. Najznačajniji dio Brahmsovog opusa su simfonije, komorna glazba, djela za klavir i solo pjesme.

Mađarski plesovi nemaju oznaku broja opusa. Brahms je počeo rad na obradi mađarskih plesova 1852. godine. Skladao ih je za klavir čeveroručno i objavio u 4 knjige. Sâm je orkestrirao samo plesove br. 1, 3 i 10, a ostale su kasnije orkestrirali mnogi skladatelji, među kojima je i Antonín Dvořák (br. 17 – 21). Izvorni Brahmsovi plesovi su br. 11, 14 i 16, a ostali su obrade mađarskih narodnih plesova, osim plesa br. 5 za koji je Brams mislio da je narodni, a u stvari je skladba (čardaš) "Sjećanje na Bardejov" (mađ. Bártfai emlék, njem. Erinnerung an Bartfeld) koju je napisao mađarski skladatelj Béla Kéler. A taj je ples, uz ples br. 1, i najpopularniji ples iz opusa.

O glazbi

Većina plesova je u živom tempu, osim plesova 4, 11, 13 i 14 koji su šetnog karaktera (andante), ali se i u njima tempo povremeno ubrzava.

Pregled plesova

Izdanje 1869. Knjiga 1. [m:ss] Knjiga 2. [m:ss]
Plesovi
  • br. 1 u g-molu, Allegro molto
  • br. 2 u d-molu, Allegro non assai
  • br. 3 u F-Duru, Allegretto
  • br. 4 u f-molu (fis-mol orkestracija), Poco sostenuto
  • br. 5 u fis-molu (g-mol orkestracija), Allegro

[2:57]
[2:36]
[2:19]
[4:11]
[2:19]

  • br. 6 u Des-Duru (D-dur orkestracija), Vivace
  • br. 7 u F-Duru, Allegretto
  • br. 8 u a-molu, Presto
  • br. 9 u e-molu, Allegro non troppo
  • br. 10 u E-duru (F-dur orkestracija), Presto

[3:09]
[1:35]
[2:51]
[1:38]
[1:40]

Izdanje 1880. Knjiga 3. [m:ss] Knjiga 4. [m:ss]
Plesovi
  • br. 11 u d-molu, Poco andante
  • br. 12 u d-molu, Presto
  • br. 13 u D-Duru, Andantino grazioso
  • br. 14 u d-molu, Un poco andante
  • br. 15 u B-Duru, Allegretto grazioso
  • br. 16 u f-molu, Con moto

[2:27]
[2:20]
[1:38]
[1:35]
[2:45]
[2:19]

  • br. 17 u fis-molu, Andantino
  • br. 18 u D-Duru, Molto vivace
  • br. 19 u h-molu, Allegretto
  • br. 20 u e-molu, Poco allegretto
  • br. 21 u e-molu, Vivace

[2:51]
[1:24]
[1:57]
[2:27]
[1:16]

U pregledu su navedena vremena s izvođenja: Wiener Philharmoniker, dirigent Claudio Abbado, 1983. Deutsche Grammophon. U tom izvođenju trajanje je 48:16, a inače je trajanje oko 50 minuta.

Utjecaj

Cjelokupno djelo se ne izvodi na koncertima, ali su pojedini plesovi često na repertoaru. Mnogobrojni su trajni zapisi i s cjelokupnim djelom i s izborom plesova. Plesovi su često obrađivani za razna glazbala i ansamble. James Last, na primjer, na svom albumu Classics Up To Date ima Mađarski ples br. 5 u aranžmanu za (mumljajući) zbor i orkestar.

Pojedini plesovi se često rabe na filmu i televiziji, kao na primjer Mađarski ples br. 5 u filmu Veliki diktator Charlija Chaplina.

Na Brahmsovu inicijativu i pod utjecajem uspjeha Mađarskih plesova, Dvořák je skladao svoje Slavenske plesove, koji su također među najpoznatijim svjetskim djelima.

Vidi još

Izvori