Lujo Margetić
Lujo Margetić (Donja Stubica, 18. listopada 1920. - Rijeka, 17. svibnja 2010.) bio je hrvatski povjesničar i akademik.
Životopis
Iako rođen u Hrvatskom Zagorju, Lujo Margetić bio je podrijetlom Primorac. Otac Tito bio je podrijetlom s Grobnišćine, a majka Zora Turina iz Bakarca.[1]
U Zagrebu je završio Prvu klasičnu gimnaziju te, 1945. g., Pravni fakultet na kojem je i doktorirao 1946. godine.[2][3][4]
Sudjelovao je u Narodno-oslobodilačkom pokretu u Primorju.[5]
Nakon doktorata je radio u Ministarstvu industrije NR Hrvatske u Zagrebu, a 1948. g. seli u Rijeku gdje radi u Općini Rijeka, a potom u "Elektroprimorju".[6]
Preminuo je u Rijeci 17. svibnja 2010. godine u 90-oj godini.[7]
Akademska karijera
Prvi znanstveni rad, Pravo u Hesiodovu epu Erga hai hemerai, objavio je 1962. g. u uglednom skopskom časopisu Živa antika. [8]
Od 1975. g. je docent "Rimskog prava" na pravnom fakultetu u Rijeci. Nakon toga postaje nositelj kolegija "Rimsko pravo", "Opća povijest države i prava", a potom i "Povijest države i prava naroda Jugoslavije". Zvanje izvanrednog profesora stekao je 1977. g., a 1980. g. redovitog. 1995. g. dobio je zvanje profesora emeritusa.[9] Umirovljen je 1989. g., ali je i dalje aktivno proučavao i pisao.
Izvanredni član JAZU-a postaje 1986. g., a od 1991. g. punopravni član HAZU-a.[10][11]
Bibliografija
Bavio se prvenstveno hrvatskom srednjovjekovnom pravnom poviješću, na koju tematiku se odnosi oko dvije trećine njegovih djela. Preostala trećina radova odnosi se na pravnu povijest starog vijeka, tj. grčko, rimsko i bizantsko pravo. Autor je velikog broja radova o povijesti Rijeke i Kvarnera. Sveukupno je objavio oko 60 knjiga, 5 skripata i 410 članaka, rasprava i prikaza na hrvatskom i stranim jezicima.[12][13]
Nagrade i priznanja
Dobitnik je nagrade za životno djelo Grada Rijeke 1991. i Državne nagrade za životno djelo 1998. godine.[14]
Na Pravnom fakultetu u Rijeci održana je 7. lipnja 2010. godine komemoracija na kojoj su mu zahvalu i priznanje, između ostalih, odali riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, dekan fakulteta dr. Miomir Matulović te istaknuti akademik i Margetićev osobni prijatelj Petar Strčić. Pri tome je dekan Matulović izjavio: "Impresivan je njegov znanstveni opus: 410 radova, od čega 49 knjiga. Znanstveni dopinos akademika Margetića je iznimno širok, gotovo nemjerljiv. A u komunikaciji sa studentima i s osobljem fakulteta bio je pristupačan."[15]
Izvori
- ↑ Novosti Pravnog fakulteta u Rijeci
- ↑ Dnevne novine "Novi list" o Luji Margetiću
- ↑ Kratka biografija na Web stranici HAZU
- ↑ Novosti Pravnog fakulteta u Rijeci
- ↑ Novosti Pravnog fakulteta u Rijeci
- ↑ Novosti Pravnog fakulteta u Rijeci
- ↑ Dnevne novine "Novi list" o Luji Margetiću
- ↑ Novosti Pravnog fakulteta u Rijeci
- ↑ Biografija Luje Margetića na službenim stranicama Pravnog fakulteta u Rijeci
- ↑ Biografija Luje Margetića na službenim stranicama Pravnog fakulteta u Rijeci
- ↑ Kratka biografija na Web stranici HAZU
- ↑ Bibliografija Luje Margetića
- ↑ Dnevne novine "Novi list" o Luji Margetiću
- ↑ Dnevne novine "Novi list" o Luji Margetiću
- ↑ Dnevne novine Novi list - Komemoracija za akademika Luju Margetića
Literatura
- Anamari Petranović, Rimsko pravo u djelu akademika Luje Margetića
- Darinko Munić, Liburnija i Vinodol u djelu akademika Luje Margetića
- Miroslav Bertoša, Istra u djelu akademika Luje Margetića