Luiza Bouharaoua

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Luiza Bouharaoua

Puno ime Luiza Bouharaoua
Rođenje 1. ožujka 1985.
Nacionalnost Hrvatica
Književne vrste kratka proza, poezija

Luiza Bouharaoua (Split, 1985.) književnica i prevoditeljica. Diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Splitu. Osnivačica je i koordinatorica organizacije Skribonauti, gdje osmišljava i provodi književne i umjetničke programe za zatvorenike/ice u zatvorima i kaznionicama diljem Hrvatske. Članica je feminističkog kolektiva fAKTIV.

Životopis

Kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Splitu upisuje. Godine 2011. osniva udrugu za promicanje književnosti i kulture Skribonauti u kojoj radi i danas.[1] Vodi čitalački klub i radionicu kreativnog pisanja u ženskoj kaznionici u Požegi te filmski program Kino Sloboda u ženskoj kaznionici u Požegi i muškoj kaznionici u Popovači. Jedna je od direktorica festivala Zgodne žene spašavaju stvar. Producirala je dokumentarni omnibus Slobodni vikend i kratki dokumentarni film Pravo na rad.[2] Ujedno je urednica časopisa The Split Mind[3] i članica feminističkog kolektiva fAKTIV.

Profesionalni rad i nagrade

Jesmo li to bili mi zbirka objavljena u izdavačkoj kući Jesenski i Turk (2019.) nagrađena je nagradom Prozak za najbolji neobjavljeni rukopis autora/ice do 35 godina 2017. godine.[4] Nakon što je objavljena, zbirka je dobila nagradu za mlade autore Slavić za najbolji autorski knjigom objavljeni prvijenac u 2019. godini i književnu nagradu Edo Budiša.[5][6] Kratke priče objavila je u časopisima The Split Mind, Fantom Slobode i na portalu Kritična masa.[7] Uvrštena je u regionalni zbornik Izvan koridora – najbolja kratka priča (VBZ, 2011.) i antologiju hrvatske mlade proze Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.). Dobitnica je regionalne nagrade za kratku priču Ulaznica (2017.)[8]

Popis djela

Jesmo li to bili mi

Jesmo li to bili mi generacijska je proza usredotočena na intimu sazrijevanja mladih ljudi, rođenih sredinom 80-ih u Dalmaciji, koji počinju otkrivati svijet baš kad se on krene raspadati. U svojem traganju za intenzitetom i stabilnošću odnosa, konačno, za ultimativnom ljubavlju, likovi se suočavaju s iskustvom homofobije (Snjegovi), virtualnog zaljubljivanja i online zabluda (Binarni kod), ljubavnih afera (Dvotračna sreća), s problematikom ljubavne veze s prijateljem i spašavanja prijateljstva nakon njenog raspada (Međuvrijeme, Binarni kod), s nesigurnošću identiteta i ključnih egzistencijalnih odluka, s neuspjehom, odbacivanjem i gubitkom, grizodušjem i sa strahom.[9]

Popis nagrada

  • Nagrada Prozak (2017.) za Jesmo li to bili mi
  • Regionalna nagrada (2017.) za kratku priču Ulaznica
  • Nagrada za mlade autore Slavić (2019.) za Jesmo li to bili mi

Intervjui i osvrti

Izvori

  1. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  2. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  3. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  4. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  5. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  6. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  7. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  8. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  9. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web