| Lombrdijska smeđa žaba | |
|---|---|
| |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Osjetljivi | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Amphibia |
| Red: | Anura |
| Porodica: | Ranidae |
| Rod: | Rana |
| Vrsta: | R. latastei |
| Dvojno ime | |
| Rana latastei Boulenger, 1879. | |
Lombardijska smeđa žaba (latinski: Rana latastei), poznata i pod nazivom Latasteova žaba, vrsta je žaba iz porodice Ranidae. Vrsta je podrijetlom iz južne Europe.
Etimologija
Specifično ime, latastei, dobila je u čast francuskog herpetologa Fernanda Latastea.[1]
Opis
Lombardijska smeđa žaba može doseći duljinu od 7,5 cm. Grlo je tamno, sa svijetlom uskom središnjom prugom. [2]
Raspostranjenost
Lombardijska smeđa žaba endemska je vrsta sjeverne Italije, južne Švicarske, Slovenije, a u Hrvatskoj se može naći u unutrašnjosti Istre.[3] U Italiji su prisutne u Lombardiji, Veneciji, Pijemontu i Furlansko-Julijskoj krajini, a u posljednja dva područja ima ih najviše. Njegova rasprostranjenost uglavnom slijedi kroz ravnice i pritoke rijeke Po [4] .
Stanište
Lombardijska smeđa žaba izrazito je nizinska vrsta i rijetko se pojavljuje na visini od 400 m, samo seže do nižeg podnožja planina, gdje hladnija klima utječe na razvoj ličinka.[5] Lombardijska smeđa žaba nastanjuje se ispod hrasta i graba, u šumama, i priobalnim šuma, gdje ih se može naći kod bijelelih topola i bijelih vrba.[4]
Reprodukcija
Između kraja veljače i sredine travnja, mužjaci i ženke okupljaju se na prostorima za parenje. Aktivnosti razmnožavanja događaju se u malim stalnim ili privremenim vodenama s bogatom vegetacijom ili potopljenim biljnim materijalom, kao što su ribnjaci, rovovi ili poplavne lokve. Minimalna temperatura vode za taloženje jaja treba biti 2 °C, a jaja se izlegu nakon 10 do 15 dana. Kao i kod ostalih europskih žaba, metamorfoza završava nakon otprilike 3 mjeseca. Ženke napuštaju mjesto razmnožavanja odmah nakon mrijesta, dok mužjaci i mladunci ostaju tamo do 5 tjedana [4] .
Status zaštite
IUCN navodi ovu vrstu kao ranjivu (VU).[3] Glavne prijetnje uključuju uništavanje i fragmentaciju staništa, jer je visoko prilagođeno poplavnim šumama sliva rijeke Po. Kako bi se poboljšala zaštita ove vrste, u Italiji je predloženo nekoliko zaštićenih područja, a punoglavci su uzgojeni i premještena na sigurnija mjesta [6] .
Izvori
- ↑ Beolens, Bo; Watkins, Michael; Grayson, Michael (2013). The Eponym Dictionary of Reptiles. Exeter, England: Pelagic Publishing Ltd. xiii + 262 pp.
ISBN 978-1-907807-41-1. - ↑ Arnold EN, Burton JA (1978). A Field Guide to the Reptiles and Amphibians of Britain and Europe. London: Collins. 272 pp. (Rana latastei, pp. 81-82 + Plate 11 + Map 39).
- ↑ 3,0 3,1 "IUCN Red List of Threatened Species: Rana latastei". IUCN Red List of Threatened Species. 14. prosinac 2008.. doi:10.2305/iucn.uk.2009.rlts.t19156a8845034.en. https://www.iucnredlist.org/en Pristupljeno 17. travanj 2020.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 Barbieri, Francesco (1. siječanj 2004.). "Distribution and status of Rana latastei in Italy (Amphibia, Ranidae)". Italian Journal of Zoology 71 (sup1): 91–94. https://doi.org/10.1080/11250003.2004.9525542
- ↑ Ficetola, Gentile Francesco (2005). "Supplementation or in situ conservation? Evidence of local adaptation in the Italian agile frog Rana latastei and consequences for the management of populations" (engl.). Animal Conservation 8 (1): 33–40. https://zslpublications.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1017/S1367943004001805
- ↑ Scali, Stefano (15. studeni 2001.). "Un progetto integrato per la conservazione degli anfibi in Lombardia". Pianura 13: 21-123.. http://bibliotecadigitale.provincia.cremona.it/pianura/download/Pianura_13_2001_basso.pdf