Logistika proizvodnje

Logistika

Podjela Makrologistika Mikrologistika
Logistički sustavi Megalogistika Globalna logistika Metalogistika Interlogistika Intralogistika Servisna logistika Informacijska logistika Management logistika Logistika održivog razvoja
Poslovna logistika Logistika nabave Logistika proizvodnje Logistika prodaje i distribucije
Logističke aktivnosti Izvršavanje narudžbi Upravljanje zalihama Skladištenje Pakiranje Transport

Logistika proizvodnje je dio mikrologistike koji se bavi koordinacijom unutarnjih tokova materijala, do i unutar proizvodnih mjesta.

Ciljevi

Cilj logistike proizvodnje je opskrba proizvodnih mjesta :

s pravim materijalima
u potrebnoj količini
u pravo vrijeme
uz što niže troškove

Zadaci

odlučiti "proizvesti ili nabaviti"
strukturiranje proizvodnje prema logističkim aspektima
planiranje i upravljanje proizvodnjom
uobličavanje fizičkog i informacijskog toka kroz proizvodnju

Planiranje proizvodnje

Uz planiranje proizvodnje vežemo dvije stvari : utvrđivanje potrebne količine materijala i opisivanje kvalitete materijala.

Metode utvrđivanja potrebne količine materijala

Deterministički :
- prema planu proizvodnje
- prema normativima utroška materijala
- prema narudžbama
- prema planu investicija i investicijskog održavanja
Stohastički :
- na temelju prošle proizvodnje
Subjektivno :
- na temelju iskustva

Metode opisivanja kvalitete materijala

navođenjem zaštitnog znaka odnosno robnog žiga
na temelju uzorka
navođenjem tržišne kvalitete → određena je trgovinskom praksom
pozivanjem na standarde
specifikacijom

Organizacijski tipovi proizvodnje

Tipovi prema mjestu rada

radionička proizvodnja
→ diskuntinuirani transport sirovina, pomoćnih materijala i poluproizvoda do sljedećih mjesta obrade → potreba za međuskladištenjem.
lančana proizvodnja
→ pojedinačna proizvodna mjesta se ulančavaju pa je potrebno osigurati stalnu raspoloživost dobara koja se ulažu.

Tipovi prema količini proizvoda i učestalosti ponavljanja

masovna proizvodnja
→ zadatak je opskrbiti proizvodna mjesta ulaznim materijalima u dugim vremenskim rasponima.
serijska proizvodnja
→ zadatak je opskrbiti proizvodna mjesta serijama pojedinih vrsta materijala i poluproizvoda.
pojedinačna proizvodnja
→ zahtijeva se fleksibilnost, tj. opskrbljivanje uvijek drugim materijalima.

Proizvesti ili nabaviti

Najvažnije pitanje kod logistike proizvodnje je da li neki proizvod proizvoditi u vlastitoj režiji ili ga jednostavno nabaviti od nekog dobavljača. Ovo pitanje je zapravo pitanje ekonomičnosti. Da bi se mogla donijeti ispravna odluka o tome da li proizvesti ili nabaviti potrebno je razmotriti nabavnu cijenu i cijenu koštanja vlastite proizvodnje. Ukoliko su potrebe manje tada se u većini slučajeva odluka donosi u korist nabave.

Nabavna cijena

Fakturna cijena dobavljača
- rabat, bonifikacija, skonto i drugi popusti
+ PDV
± kamate

= Neto nabavna cijena

+ ovisni troškovi (troškovi naručivanja, pakiranja, osiguranja, transporta,
skladištenja i zaliha)

= Bruto nabavna cijena

Prednost nabave

standardizirani i tipizirani dijelovi za čiju proizvodnju dobavljač ima više iskustva i bolje uvjete i načine proizvodnje
tehnički zahtjevi predstavljaju velike investicije ili su teško izvedivi za vlastitu proizvodnju
veća elastičnost proizvodnog programa
ne dovodi se u opasnost likvidnost poduzeća

Cijena koštanja vlastite proizvodnje

Materijal izrade
+ ovisni troškovi materijala

= Troškovi materijala

+ osobni dohotci izrade
+ amortizacija
+ opći troškovi proizvodnje

= Troškovi proizvodnje
+ škart ili naknadna obrada zbog grešaka

= Cijena koštanja vlastite proizvodnje

Prednosti vlastite proizvodnje

kontrola proizvodnje s jednog mjesta
zbog tajnosti načina izrade (zbog konkurencije)
renomirano poduzeće sa visoko cijenjenim proizvodima na tržištu i očekuje se vlastita proizvodnja
intenzivna suradnja na raznim stupnjevima procesa proizvodnje
povjerenje u rad osoblja i sigurnost održavanja rokova

Mentalna mapa