Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Lizerginska kiselina

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Lizerginska (lizergična) kiselina (od grč. : rastavljanje, razlaganje + franc. ergot : ražena gljivica, snijet), kemijske formule C16H16O2N2; je temeljni i zajednički spoj ergot-alkaloida (ergotamin, ergometrin i ergotoksin) prisutnih u raženoj gljivici - u povijesti je uzrokovala epidemije ergotizma (trovanje žitaricama onečišćenih ergot alkaloidima)[1]. Svi su oni alkaloidi amidi lizerginske kiseline.

Povijest i dobivanje

W. A. Jacobs sa suradnicima izdvojio je (1934) lizerginsku kiselinu u čistome stanju iz sklerocija ražene gljivice i utvrdio njezin kemijski sastav.

Općenito ergot alkaloidi dobivaju se iz ergota, gljivica koje rastu na riži, raži i drugim žitaricama. One uzrokuju bolest poznatu pod imenom ergotizam, koja je vladala u srednjem vijeku.
Ona se proizvodi i sintetski te mikrobiološkim postupkom. Po svojim farmakološkim svojstvima sredona je adrenalinu, meskalinu i amfetaminu.

Sintetski dobiven dietilamid lizerginske kiseline (C20H25N3O), lizergid (popularno nazvan LSD) je halucinogeno sredstvo.[2]

Zakonska regulativa

Lizerginska (lizergična) kiselina je vrsta tvari koja se može uporabiti za izradu droga ("prekursor"). Uvršten je u Hrvatskoj na temelju Zakona o suzbijanju zlouporabe droga na Popis tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga - Europski klasifikacijski sustav ovisno o mogućnostima zlouporabe, Službeni list Europske unije od 18. veljače 2004.. Kemijsko ime po CAS-u je ((8β)-9,10-didehydro-6-methylergoline-8-carboxylic acid), KN oznaka je 2939 63 00, CAS-ov broj je 82-58-6.[3]

Izvori

  1. Farmakologija: Serotonin i ergot alkaloidi
  2. Hrvatska enciklopedija (LZMK); broj 6 (Kn-Mak), str. 612. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2004.g. ISBN 953-6036-36-3
  3. Narodne novine br. 13 Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga. Broj dokumenta u izdanju: 259; Stranica tiskanog izdanja: 73; Donositelj: Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske; Nadnevak tiskanog izdanja: 6. veljače 2019.; pristupljeno 10. veljače 2020.