Liječništvo u Hrvatskoj

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Liječništvo u Hrvatskoj podrazumijeva djelatnost liječnika na području Republike Hrvatske koja je regulirana Zakonom o liječništvu iz 2003. i 2008. godine. Prema navedenom zakonu svrha liječničke djelatnosti je "zaštita zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog pučanstva" te je mogu obavljati samo liječnici. Pritom je liječnik "samostalan u postupanju sukladno znanstvenim saznanjima i stručno dokazanim metodama koje odgovaraju suvremenom standardu struke".

[ uredi VE | uredi ]
Broj i struktura liječnika u Hrvatskoj [1]
na dan 1. lipnja 2014. godine
Kategorija Ukupan broj Udio u broju
licenciranih
Licencirani liječnici 19.628 100%
Doktori medicine zaposleni u sustavu zdravstva 13.640 69%
Specijalisti u bolničkom sustavu 5.766 29%
Privatnici u ugovornom odnosu s HZZO-om 3.315 17%
Privatnici u svojoj ordinaciji, bez ugovora s HZZO-om 277 1,5%
Doktori medicine u poliklinikama, privatnim bolnicama i trgovačkim društvima 719 4%
Doktori medicine u zavodima za hitnu medicinu 607 3%
Doktori medicine izvan zdravstvenih ustanova (druge djelatnosti) * 2.245 11%
Umirovljeni liječnici koji povremeno rade (licencirani) 3.505 18%
Doktori medicine na specijalizaciji 1.745 9%
Doktori medicine, stranci, na radu u RH 110 0,8%

* Uključuju zaposlene u zavodima, MORH-u, HZZO-u, farmaceutici, državnoj i javnoj upravi, fondovima, na radu u inozemstvu i sl.

Liječnička djelatnost prema Zakonu o liječništvu obuhvaća:

Liječnik je u obavljanju liječničke djelatnosti osobito dužan poštovati sljedeća načela:

Uvjet za samostalno obavljanje liječničke djelatnosti na području Republike Hrvatske je odobrenje za samostalan rad (licenca) koje izdaje Hrvatska liječnička komora.


  1. Hrvatska liječnička komora: Broj liječnika u RH i struktura (na dan 1. 6. 2014.)
    URL: http://www.hlk.hr/fgs.axd?id=4358 (pristupljeno 21. ožujka 2015.)