Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Lidija Ruslanova

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Lidija Andrejevna Ruslanova
Ruslanova 1945. godine u Berlinu
Ime u rodnom listuPraskovja Andrianovna Lejkina-Goršenina[1]
Rođen/aČernavka, Saratovsa gubernija, Rusko Carstvo
27. listopada 1900.
Umro/umrlaMoskva, Sovjetski Savez
21. rujna 1973.
Žanr/oviruske narodne pjesme
Ruslanova 1930-ih

Lidija Andrejevna Ruslanova (erzjanski i ruski: Лидия Андреевна) (Černavka, 27. listopada 1900.Moskva, 21. rujna 1973.) bila je ruska narodna izvođačica.[2] Erzjanskog je etniciteta.[3]

Djetinjstvo i mladost

Rođena je 27. listopada 1900. u selu Černavka u seljačkoj obitelji.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Do pete godine oba roditelja su joj umrla; otac u rusko-japanskom ratu, a majka ubrzo nakon toga. Kao siroče veći dio svog djetinjstva provela je u sirotištu.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Počela je pjevati kada se pridružila lokalnom dječjem župnim zboru i ubrzo je postala solistica.[4]

Ujak ju je pozvao da radi u tvornici namještaja. Jedan od vlasnika tvornice čuo je kako pjeva dok je radila i preporučio joj da ode na konzervatorij u Saratov.[5] Međutim, nije uživala u akademskom studiranju.[2] Tijekom Prvog svjetskog rata, radila je u bolničkom vlaku i tijekom ovog razdoblja upoznala je Vitalija Stepanova, s kojim je imala dijete, rođeno u svibnju 1917. Napustio ju je poslije godinu dana zbog neurednog načina života.[5] Potom se udala za drugog muškarca koji je kasnije umro u Ruskom građanskom ratu, od koga je uzela svoje prezime.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

Karijera

Svoj prvi koncert imala je sa 16 godina pred vojnom publikom, gdje je otpjevala sve što je znala.[5] Prvi je put počela pjevati za ruske vojnike tijekom Ruskog građanskog rata, a debitirala je kao profesionalna pjevačica u Rostov na Donu 1923.[4] Bila je poznata po svom pjevačkom glasu i timbru, koji je oživljavao stare tradicije u kojima će nastupiti solisti u svečanim prilikama.[2] Do 1929. živjela je sa službenikom iz Čeke, a zatim se ponovo udala, ovaj put za Vladimira Krjukova.[6]

Tijekom 1930-ih, postala je izuzetno popularna.[6] Postala je umjetnica državnog udruženja glazbenih, scenskih i cirkuskih poduzeća 1933., a nastupala je širom Rusije tijekom ostatka desetljeća.[2] Kada je izbio Drugi svjetski rat, neprekidno je obilazila jedan po jedan front, kako bi povećala hrabrost vojnika svojim domoljubnim pjesmama.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Njene značajne pjesme bile su Valenka i Kaćuša, napisane posebno za nju. Tijekom Bitke za Berlin, nastupila je na pragu Reichstaga.

Ruslanova je postala jedna od najbogatijih žena Sovjetske Rusije i tako je financirala izgradnju dvije Kaćuše, koje je ona predstavila Crvenoj armiji 1942.[4] Iste godine postala je umjetnica Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike.[2] Njeni grubi maniri i jezik apelirali su na vojnike da je smatraju kao potencijalnu prijetnju sovjetskim vlastima. Godine 1948., zbog povezanosti s maršalom Georgijem Žukovom (koji je vodio Crvenu armiju do poraza Nacističke Njemačke tijekom Drugog svjetskog rata, i koji je postao snažan politički protivnik Josifa Staljina u poslijeratnim godinama) suprug Ruslanove, heroj Sovjetskog Saveza, general-potpukovnik Vladimir Krjukov je uhapšen, a Ruslanova dvije godine kasnije. Bila je prisiljena potpisati izjavu da je njen suprug kriv za izdaju, ali je dobila kaznu na deset godina rada u logoru.[4]

U gulagu, u koji je bila upućena, postala je zvijezda koja je podjednako zadobila i logoraše i upravu. Zbog toga je preseljena u zatvorsku ćeliju u vladimirski centar. Nakon Staljinove smrti, puštena je 4. kolovoza 1953.; bila je mršava, posijedila i imala je poteškoće s hodanjem. Međutim, vratila se pjevanju vrlo brzo. Njeno vrijeme provedeno u zatvoru bilo je nepoznato u tisku sve do idućeg desetljeća.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Iako su je nagrade i titule zaobišle, Ruslanova je predsjedavala prvim svjetskim festivalom sovjetskih pjesama. Pjevanjem se bavila sve do svoje smrti 21. rujna 1973. u 72. godini života.[4]

Diskografija

  • Поёт Лидия Русланова (1996.)[7]
  • Царица Русской песни (2000.)[8]
  • Русские народные песни (2002.)[9]
  • Имена на все времена (2007.)[10]

Izvori

  1. С. Е. Михеенков. Лидия Русланова. Душа-певица. — М.: Молодая гвардия, 2014. — 352 с. — ISBN 978-5-235-03688-8.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 "Ruslanova Lidia singer :: people :: Russia-InfoCentre". Russia-InfoCentre. http://www.russia-ic.com/people/general/r/235/ Pristupljeno 16. listopad 2008. 
  3. Юрий Белов. "Девушка пела в церковном хоре". Молва. http://www.molva33.ru/news/?news=1211 Pristupljeno 23. veljača 2009. 
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 Ferrero, Ángel. "Katiusha is 70 years old". cubanow.net. http://www.cubanow.net/pages/loader.php?sec=19&t=2&item=5587 Pristupljeno 16. listopad 2008.  [neaktivna poveznica]
  5. 5,0 5,1 5,2 Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist..
  6. 6,0 6,1 Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist..
  7. "Альбом "Поёт Лидия Русланова"". bgshop.ru. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. ožujak 2009.. http://www.bgshop.ru/description.aspx?product_no=8812118 Pristupljeno 25. veljača 2009. 
  8. "Альбом «Царица русской песни". rstfond.ru. http://www.rstfond.ru/index.php?productID=121 Pristupljeno 25. veljača 2009. 
  9. "Поёт Лидия Русланова. Русские народные песни. Записи 1930-40-х годов". blagoslovenie.su. http://blagoslovenie.su/izdat/disk/disk_ruslanova/ru/index.php?img=1 Pristupljeno 25. veljača 2009. 
  10. "Имена на все времена. Лидия Русланова (mp3)". ozon.ru. http://www.ozon.ru/context/detail/id/4153976/ Pristupljeno 27. ožujak 2021. 

Literatura

Vanjske poveznice